Nedjelja, 26 rujna, 2021

Život na sjeveru: Sliku svoju ljubimo, samo bez pretjerivanja!

Tu i tamo dopušteno se igrati sa svime, ali treba znati stati kada je kraj i podvući crtu, jer živjeti u virtualnoj laži - jednostavno nema smisla. Jer ona perfektna slika Doriana Graya na kraju bude – uništena!

Dakle, priznajem: volim urediti fotografije koje objavljujem na socijalnim mrežama. Nije mi strano malo pojačati svjetlo, srediti kontrast, dodati mrvu boje i općenito učiniti završni uradak primamljivijim od originala.

Jasno, riječ je o sitnim prepravkama koje ne odstupaju previše od originala, a o pretjerivanju bilo kakve vrste, jednostavno, nema govora. Uostalom, tko se ne voli malo urediti? Znate li nekoga tko tvrdi da na fotografiji želi izgledati gore nego uživo i da još pritom to poželi objaviti?

Kako su stvari izmakle kontroli?

Nismo li se u vremenima dobrih starih fotoaparata bez filtera i fotoshopa namještali pred kamerom i reflektorima u posebnoj odjeći i uz smješak trudili se ispasti što bolje – kako bi nam rođendani i ostale prigode zauvijek ostali lijepa slika u albumu… Zaboga, niti je to nešto neobično niti smo izmislili toplu vodu – nova su samo vremana i tehnologije kojima smo se jednostavno prilagodili, neki bolje, drugi nešto lošije.
No, stvari su izmakle kontroli. Posljednjih godina, naime, svjedočimo dramatičnom trendu upotrebe filtera na društvenim mrežama i obrade fotografija u kojima je objavljeni materijal često miljama svjetlosnih godina daleko od originala.  

Situacija se posebno otela kontroli među takozvanim influencerima koji zahvaljujući obradi ‘siju teror’ ljepote i mladosti, čitaj filtera i fotoshopa, dok im vojska pratitelja slijepo lajka, dijeli i odobrava sve navedeno – usput i kopirajući svaki njihov virtualni potez. Objašnjenje i značenje, ove meni nevjerojatno iritantne riječi, kaže slijedeće: influencer u engleskome jeziku označuje općenito osobu, ili skupinu osoba koja ima kakav utjecaj. U poslovnome jeziku taj naziv nosi osoba, ili skupina koja može utjecati na poslovne odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza, a čije mišljenje i djelovanje ima veću težinu od mišljenja, ili djelovanja njihovih kolega, ili usporedivih skupina.

U hrvatskome se jeziku, u poslovnome žargonu, engleska riječ influencer upotrebljava u tome značenju, ali ona ne pripada standardnomu jeziku. Ta se riječ, također, upotrebljava i u engleskome, hrvatskome i norveškom u vezi s društvenim mrežama i popularnošću koju osoba ili skupina na njima ima. Influenceri su, u tome kontekstu, često poznate osobe, novinari te stručnjaci u pojedinim područjima, tj. osobe koje na društvenim mrežama imaju mnogo sljedbenika.
I to je sasvim pristala definicija iz koje razumljivo proizlazi da je određena osoba utjecajna, zahvaljujući svom radu i djelovanju, a shodno popularnosti uspjela je sakupiti i respektabilan broj sljedbenika koji prate i poštuju njen rad. I tu ništa nije sporno.

Norveški zakon o influencerima konačno uvodi red na društvene mreže

Problem je u tome što se, zahvaljujući eksploziji društvenih mreža, dostupnosti svega i svačega, enormnom srozavanju kriterija na gotovo svim područjima, ali i činjenici da su više-manje svi dosegnuli orginalno proročanstvo Andya Worhola, koji je davne 1968. rekao: “U budućnosti će svatko biti 15 minuta svjetski poznat” – danas baš svatko proglašava utjecajnim. Pri tome se u virtualnoj stvarnosti nude nevjerojatno dobre fotografije, kupuju se sljedbenici i naručuju komentari – i jednostavno se brišu veze sa stvarnošću.

Mladi su opsjednuti lažnim izgledom i očajnički pokušavaju biti nešto što nisu, na libe se pošto-poto postati slavni, ili barem influenceri, a sve to uz minimalan ili gotovo nikakav trud, još manje rad.

Kako bi barem dijelu navedenog kaosa stala na kraj norveška je vlada donijela tzv. zakon o influencerima koji uskoro stupa na snagu, a koji između ostalog nalaže da svaka obrađena fotografija mora imati objašnjenje što je i na koji način izmijenjeno u odnosu na original. Time se, tvrde, želi stati na kraj teroru savršenih tjelesnih proporcija i općenitog pritiska besprijekornog izgleda – posebice kod mladih ljudi. Zakon također ima i za cilj ‘prestanak idealizacije ljudskog tijela u reklamama’.
A kako se ovdje svi revno drže zakona za očekivati je da će navedeni donijeti promjene u načinu objave fotografija, ali i reklamiranja općenito. Tako razmišlja i Madeline Pedersen, 26-godišnja norveška influencerica, tvrdeći kako se i sama susrela s nesigurnošću u vlastito tijelo, pa je svoje fotografije na Instagramu itekako obrađivala.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by MADELEINE PEDERSEN (@madeleinepedersenn)

Zabrinjavajući utjecaj lažnih fotografija na mladu populaciju

“Ono što je najgore jest da niti sama ne znam koliko su i što druge djevojke uređivale na svojim fotografijama, niti kako doista izgledaju u pravom životu. I upravo zato, potreban nam je ovaj zakon”, tvrdi, dajući tako do znanja da je crta između stvarnosti i iluzije na mrežama odavno izbrisana. Zabrinjavajući su, također, i rezultati britanskog istraživanja u kojemu većina djece, dakle onih ispod 18 godina, tvrdi kako su socijalni mediji ekstremno utjecali na sliku o njihovom tijelu, a tek 5% njih ne bih išlo na dijetu, niti na neki kirurški zahvat s kojim bi poboljšali svoj izged.
Dakako, navedena je populacija i najizloženija tom pogubnom utjecaju, s obzirom da u prosjeku prevrti i pregleda cca 50 do 100 isfotošopiranih fotografija tijekom jednog dana.
Svakodnevno viđamo neke nove kince u godinama u kojima se tek formiraju, s tjelesnim manama, pokojim kilogramom viška, aknama preko lica te općenito nesavršenostima s kojima se u toj dobi susreću, kako bulje u socijalne mreže prepune fotografija savršeno dotjeranih vršnjaka, ili nešto starijih influencera od kojih je nemali broj, osim ‘perfektnog’ izgleda zgrnuo i poprilično bogatstvo.

I ne mogu se ne zapitati: Dovraga, kojom smo to (virtualnom) stranputicom krenuli i kako smo stigli tu gdje jesmo? Odgovori nisu uvijek crno-bijeli, ali kada su mladi, a pogotovo djeca u pitanju, uz roditelje, postoje mehanizmi koji su potrebni da bi se ukazalo što je dobro, a što ne, što je ispravno, a što je pogrešno i zašto se nešto smije, a nešto drugo ipak ne.
Također, postoje i uzori, odnosno osobe, koje je potrebno istaknuti i pratiti, jednako kao i one kojih se potrebno kloniti. Potonjih je nažalost puno više jer upravo oni ne biraju sedstva za sada već pet minuta (bilo kakve) slave, najuporniji su u lažima koje ponavljaju stotinu puta nastojeći ih pretvoriti u istinu, i ne libe se upotrijebiti baš sve što će ih prikazati savršenima. I upravo im je sa eksplozijom socijalnih mreža za sve navedeno – sjekira pala u med.

Stvari se ipak kreću na bolje – od Cannesa do #PrirodnaZena

No, čini se kako u posljednje vrijeme stvari ipak kreću na bolje. Primjerice, na nedavno održanom filmskom festivalu u Cannesu glavne zvijezde bile su dame u zrelim godinama. Glumice Jodie Foster, Andie MacDowell i Helen Mirren samouvjereno su paradirale crvenim tepihom kao da poručuju: ‘Da, gledajte naše bore i našu divnu sijedu kosu, tu smo, prirodne i lijepe u svojim zrelim godinama u kojima uživamo’.
Ovih su dana i njihove hrvatske kolegice stale u obranu prirodnog. Uz filter #PrirodnaZena krenule su s masovnim objavama bez šminke, bez filtera i obrade i tako dale do znanja kako je dosta lažnih fotografija.

Ili ćemo sve navedeno samo lagano profiltrirati i pretvarati se kako smo savršeni. Malo čarolije, pogotovo one virtualne, nije na odmet i – da se razumijemo – nema nista loše u tome da čovjek ‘ljubi sliku svoju’, no nemojmo pretjerivati.
Jer granicu je vrlo lako prijeći, a onda i sami počinjemo vjerovati u ono što vidimo, a ne u pravo stanje stvari. Tu i tamo dopušteno se igrati sa svime, ali treba znati stati kada je kraj i podvući crtu, jer živjeti u virtualnoj laži – jednostavno nema smisla.

Ipak ona perfektna slika Doriana Graya na kraju bude – uništena!

________________________________________________________________________

Zoran Šabić rođen je 1977. u Sinju, diplomirani je novinar i medicinski tehničar po zanimanju. Završio je srednju medicinsku školu u Splitu i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, nakon kojeg je ostvario zapaženu novinarsku karijeru te surađivao sa svim istaknutijim hrvatskim lifestyle medijima. Radio je i u UNICEF-u, a s punih 37. godina preselio se u Oslo iako nikad nije planirao živjeti u Norveškoj… Danas tečno govori norveški, obožava modu i putovanja te, unatoč godinama, planira vječno ostati mlad.

Pročitajte još...

Ako je mogao Ed Sheeran, možete i vi: očistite se od društvenih mreža!

Pretjerivanje s društvenim mrežama može izazvati nepovezanost i izoliranost od stvarnog svijeta, što se posebno primjećuje kod ljudi koji imaju problema sa samopoštovanjem, tjeskobom ili depresijom... Pomisao o isključivanju sa društvenih mreža nikad nisu bili primamljivija

Grof Darkula: Tko je misteriozna osoba koja potiče teme o kojima drugi šute?

Instagram profil Grof Darkula prati više od 35 tisuća fanova, pa iako se ne zna tko stoji iza njega, njihovoj borbi za jednakost i prava svih ljudi se vjeruje i aktivno podržava. Ne postoji nijedna tabu tema o kojoj nisu pisali i vjerojatno niti jedna o kojoj neće osvještavati javnost

5 lokacija za fotografiranje na Jadranu koje oduzimaju dah!

Hrvatska je zaista prepuna očaravajućih mjesta koja su idealna za fotografiranje, bilo da želite zadiviti prijatelje preko društvenih mreža ili ih želite zadržati samo za sebe kao dragu uspomenu

‘Slučaj’ Tuula: Svaka pauza na društvenim mrežama ima svoju cijenu

Otkako je prije godinu i pol dana objavila zadnji post na Instagramu, pratitelji svjetski poznate australske modne blogerice Jessice Stein ne prestaju se pitati što se događa s njom. O potrebi 'nestanka' s društvenih mreža popričali smo s Mijom Biberović, glavnom urednicom 'Netokracije' i Anom Bacinger, jednom od najuspješnijih hrvatskih modnih blogerica

Povezano

Život na sjeveru: Crveno upozorenje za čovječanstvo

Budimo iskreni, ne trebaju nam izvješća da bismo vidjeli koliko loše stojimo: požari gutaju cijele otoke i pokrajine, polusatne kišne nevere razaraju domove i infrastrukturu, nepregledne sante leda otapaju se brzinom svjetlosti, a tone smeća veličine države plutaju oceanima

Život na sjeveru: Kišni grad i kralj svih fjordova u svijetu

Fjordovi su zaštitni znak Norveške. I to svi već znate. Ono što možda ne znate jest da sam prošlog ljeta posjetio najduži i najveći...

Život na sjeveru: Pravo na ljubav – osnovno ljudsko pravo!

Potrebno je dobro zapamtiti, pogotovo u najgorim vremenima, kako nikakve druge vrijednosti ne možemo stavljati ispred onih ljudskih, kako ne smijemo obezvređivati, niti ponižavati drugačije od sebe

Život na sjeveru: Hei, Jeg heter Zoran… ili muke po norveškom

Izuzetno bogatog vokabulara uz zahtjevnu gramatiku te brojne jezične kombinacije, hrvatski je sušta suprotnost norveškom. Tako je i s psovkama. Njihove najprostije su otprilike: do đavola i sranje, i protiv našeg širokog dijapazona i teške artiljerije jednostavno nemaju šanse

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime