Subota, 14 rujna, 2024

Kritika serije by Anđelo Jurkas: Worst Ex Ever: Noćne more uzrokovane bivšim ljubavima

Unatoč činjenici kako se radi o visokoj produkciji i interesantnosti priča, autorica i producenti se oslanjaju isključivo na amerikanizirani storytelling pristup koji nakon nekog vremena postaje linearan i monoton

Najnoviji premijerni docu true crime hit na streaming servisima je četverodijelna drama o nevjerojatnim twistovima i noćnim morama kroz koje su prolazili ljudi u vezama nakon što su im bivši ili bivše podemonili.



Poslije uspjeha i velike gledanosti po broju sati provedenih uz djelo kao novog barometra streaming online gledanosti TV serijala prednika o najgorim ‘roommatesima’ ever, na red su stigli bivši dobijajući mete na čelo. Ima i zašto. Ista redateljica kao i u dvije prethodne sezone ‘Worst Roomate Ever’ istražuje brutalne priče ljudske izopaćenosti surfajući po dolovima karakternih i psiholoških kutaka nečijih nemira.

Od četiri epizode (Dating The Devil, Betrayed By The Badge, Killing For Custody, Married To  A Monster) izdvojene su preljubničke, nasilničke, ubojite, ucjenjivačke, prevarantske, you name it, varijante ponašanja ljudi nakon prekida veze.

U prvoj i posljednjoj epizodi žene postaju žrtve sumantih napada podemonjenih bivših partnera, druga epizoda je manipulativno najintrigantnija jer žrtva nevina završava u pritvoru nekoliko mjeseci zbog smještanja bivšeg partnera povezanog s policijom, dok je u trećoj žrtva muškarac i spolna je ravnopravnost preokrenuta obzirom na najčešću ulogu nasilnika i žrtve jer ovdje je žena ubojicom i psihopatskim elementom.

Serijal koji obećava šok, ali ostaje zarobljen u monotoniji

Worst Ex Ever dokumentira epizode povremeno neklasičnim dramskim tokom spajajući početke i krajeve izlaganja igranofilmskih načinom, žrtve i preživjele svjedoke angažira serijom razgovora prikazujući njihove priče kroz intervjue, uključenim obiteljima žrtava i istražiteljima, oslanjajući se mjestimično na animirane dijelove, mjestimično na rekapituliranje arhivskih fotografija, mjestimično na neutralne opisne kadrove.

Unatoč činjenici kako se radi o visokoj produkciji i interesantnosti priča, autorica i producenti se oslanjaju isključivo na amerikanizirani storytelling pristup koji nakon nekog vremena postaje linearan i monoton. Svaka epizoda traje po sat vremena i čini se bitno time consuming djelom. Kraćenjem svake epizode za 15-ak, 20-ak minuta moglo postići puno na fokusiranosti, dramatizaciji i generalnoj dinamici lakšeg praćenja nevjerojatnih životnih twist and turneova prosječnih američkih next door domorodaca ili doseljenika.

Šokantna zbog svjedočenja što ljudi sve preživljavaju, ali vrlo školski i rubno sapuničarski postavljena pri izlaganju nezaboravnih priča, mogla je biti „True Detectiveom“ ovogodišnjih true crime doku serijala. Nije.

Ocjena: 7/10

Naslovna fotografija: Screenshot YouTube 

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime