Prvi dan listopada se obilježava kao Dan vegetarijanstva, a cijeli mjesec listopad se smatra Mjesecom vegetarijanaca, što vam može biti dodatan poticaj za ispobavanje ove vrste prehrane. Mjesec vegetarijanstva završava 1. studenoga jer se tada obilježava Svjetski dan veganstva.
Postoji razlika između vegetarijanstva i veganstva. Vegetarijanci su osobe koje ne jedu mesne proizvode, a vegani ne jedu životinjske proizvode što osim mesa uključuje i jaja, mliječne proizvode, med i slično. Iako mnogi mesojedi ni ne pomišljanju prestati sa konzumacijom mesa, prelazak na ovakvu vrstu prehrane pruža mogućnost uživanja u mnoštvo ukusnim jelima i receptima. Pa čak i ako niste vegetarijanac, možete razmisliti o proslavi Svjetskog dana vegetarijanstva tako da pripremite neko jelo ili posjetite restoran s takvom ponudom.
Duga povijest i tradicija
Svjetski dan vegetarijanstva se počeo obilježavati u svijetu još davne 1977. godine, a prvo vegetarijansko društvo osnovano je 1847. godine. U Europskom parlamentu 2010. godine izglasan je amandman koji daje pravnu definicju i zaštitu izraza „vegetarijansko“, ali i „vegansko“ što znači da svi proizvodi koji se deklariraju i kao „vegetarijanski“ ne sadrže sastojke od mesa. Proizvodi sa deklaracijom „veganski“ da ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla općenito.
O vegetarijanskoj prehrani govore stari spisi, poznatima kao Vede. U njima se spominje i uči se o spiritualnoj praksi koja se naziva ahimsa. Ahimsa, jedno od temeljnih načela yoge može se definirati kao nenasilno djelovanje, suosjećanje, miroljubiv odnos prema sebi, drugima i prirodi koja nas okružuje.
Vegeterijanstvo pozitivno utječe na ljude i okoliš
Riječ vegetarijanstvo potječe iz latinske riječi vegetus, što označava zdravlje, svježe, bogatstvo (punost) života i homo vegetus (mentalno i tjelesno zdrava osoba). Izvorno značenje riječi odnosi se na uravnotežen smisao za život, a ne samo na prehranu. Društvo je sve više svjesno važnosti koju vegeterijanska prehrana ima na životinje, ljude i okoliš, pa otuda dolazi i želja za prelazak na ovu vrstu prehrane. Smatra se da kod vegetarijanstva može doći do manjka omega 3 masnih kiselina koje služe prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a to se može nadoknaditi konzumacijom orašastih plodova.
Zemlje sa najvišim postotkom vegetarijanaca u 2021.:
- Australija – 5%
- Irska – 6%
- Brazil – 8%
- Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Australija – 9%
- Italija – 10%
- Tajvan – 12%
- Izrael – 13%
- Indija- 38%
Vegetarijanaca u Hrvatskoj ima 3,8 posto.
Za one koji su razmišljali o prelasku na ovu vrstu prehrane preporučamo svakako posavjetovati se sa nutricionistom i/ ili liječnikom opće prakse.
Donosimo vam 2 sočna vegetarijanska recepta:
Vegetarijanska carbonara
Sastojci:
- 400 grama tjestenine
- 4 jaja
- 2 žlice ricotta sira
- 1 limun
- 100 grama graška (svježi ili smrznuti)
- 100 grama mladog špinata
Tjesteninu skuhati prema uputa na pakiranju, zamutiti jaja i začiniti ih s malo papra. Umiješati ricotta sir i limunovu koricu. Prije nego se tjestenina skuha do kraja, dodati grašak na 3 minute. Smjesu prebaciti u tavu, umiješati jaja i špinat i ostaviti da se skuha u preostaloj toplini.
Vegetarijanska salata
Sastojci:
- Povrće (prema želji: zelena salata, paprika, rajčica…)
- Sir mozzarella
- Začini
Pomiješati sastojke i začiniti prema vlastitom ukusu.