Ponedjeljak, 25 ožujka, 2024

Konflikti u partnerskim odnosima: Kako se dobro svađati?

Neugodne emocije nisu nešto što treba popraviti ili promijeniti. Neugodne emocije postaju blaže ili potpuno nestaju onda kada ih uvažimo i podijelimo s drugima! Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da idući put iz svađe s partnerom oboje izađete kao pobjednici

Kada napetost postane prejaka i kada se zateknemo da nanosimo bol baš onim ljudima koje volimo najviše na svijetu, moramo stati i razmisliti o onome što se događa unutar nas samih. 



Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da idući put iz svađe s partnerom oboje izađete kao pobjednici:

1/ Udaljite se od situacije

Kada osjećate da ste previše ljuti da biste mogli jasno razmišljati, a kamoli se jasno izraziti, uzmite time-out. Ako ćete se svađati, barem zastanite na trenutak da si to priznate kako sve ne bi izmaklo kontroli. Možete i zajedno razmisliti želite li nastaviti s raspravom i mislite li da će svađa pomoći. Ponekad je to korisno, ali uglavnom je samo znak da nam je fitilj kratak i da svatko za sebe mora uzeti prostora dok se ne smiri.

2/ Zapitajte se što vam je doista potrebno

Možda ste gladni, umorni, frustrirani zbog obaveza na poslu ili brige za starijeg člana obitelji? Ako je tako, dajte do znanja bliskoj osobi da niste ljuti na nju i da vaša ljutnja i frustracija nemaju veze s njom osobno.

3/ Uzmite si vremena da shvatite kako se osjećate

Obratite pozornost na senzacije u tijelu, kao što je lupanje srca ili stisnutost u području trbuha. Sve emocije popraćene su specifičnim tjelesnim senzacijama. Uz praksu, s vremenom ćete moći tolerirati neugodne emocije bez potrebe da pritisak kojeg osjećate istresete na bliske osobe. Prvi korak je osvještavanje onoga što osjećamo. Kad primijetite određene tjelesne znakove nelagode, zauzmite stav znatiželje i suosjećanja prema samima sebi. Pokušajte imenovati ono što osjećate. Je li to strah, ljutnja, tuga, krivnja? Ne postoje pogrešne emocije, samo pogrešni načini ponašanja kojima možemo povrijediti druge ljude, ali i sebe.

4/ Promijenite okolinu

 Kada smo pod pritiskom i prolazimo kroz krizu u odnosu, često već samo povezivanje određene prostorije ili mjesta u prostoriji s neugodnim iskustvima kao što su svađe, nerazumijevanje, šutnja i odbacivanje stvaraju lošu atmosferu za početak bilo kakvog kvalitetnog razgovora. Naš mozak funkcionira po principu stvaranja asocijativnih veza. Ako je određeno mjesto povezano s neugodnim emocijama, moguće je da ćete razgovor započeti već se osjećajući ljuto i razočarano. Izađite van, prošećite ili barem promijenite prostoriju u kojoj obično razgovarate. To vrijedi i za situacije kada ne živite zajedno s partnerom, ali telefonski razgovor vodite uvijek boraveći na istom mjestu.

5/ Otvoreni razgovor

Idući put na vrijeme i otvoreno razgovarajte s partnerom o tome kako se osjećate. U suprotnom, neugodne emocije i zamjeranja će se nakupljati i ponovno ćete doći u rizik od pucanja po šavovima i eksplodiranja na najbliže. 

6/ Pokušajte imenovati emocije

Budite svjesni da su hladnoća, strogost i odbacivanje u pravilu samo obrambeni mehanizmi i da se ispod ovakvog ponašanja često krije osoba koja je povrijeđena jednako kao i vi. Umjesto da uzvratite natrag jednakim obrambenim reakcijama, pokušajte imenovati emocije za koje mislite da bi ih druga osoba mogla osjećati.

I zapamtite: neugodne emocije nisu nešto što treba popraviti ili promijeniti. Neugodne emocije postaju blaže ili potpuno nestaju onda kada ih uvažimo i podijelimo s drugima!

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime