Nezaboravno iskustvo kušanja hrane u zemljama kao što su Francuska, Španjolska, Japan ili Indija svjetski gastro znalci smatraju nečim što se podrazumijeva. Te države privlače i putnike sladokusce iz cijelog svijeta. No pitanje koje su svjetske destinacije na kojima se fino jede, a nisu toliko razvikane, dalo im je misliti.Koje su najbolje nerazvikane svjetske kuhinje?
Tako je 250 svjetskih kuhara i gurmana odabralo 10 zemalja s nevjerojatnim gastro destinacijama koje nisu dovoljno eksponirane na svjetskoj razini. Nama je ova priča posebno zanimljiva jer se na četvrtom mjestu zemalja u kojima se dobro jede, a nisu toliko razvikana nalazi – Hrvatska. I to odmah iza Filipina, Vijetnama i Meksika. Što Hrvatsku čini najzanimljivijom ‘još ne toliko poznatom gastro’ destinacijom u Europi!
Neke od država s popisa još nisu prepoznate jer se nalaze izvan utabanih gastro puteva. Druge jesu dobro poznate, ali još uvijek nemaju međunarodno priznanje koje zaslužuju. No u svima njima ćete pronaći izvrsnu hranu i delicije u kojima ćete uživati. Ili ih možda izbjegavati – ovisno o tome koliko ste skloni gastro avanturizmu. Iako trenutno možda nije vrijeme za putovanja, najbolje je vrijeme za planiranje svog sljedećeg gurmanskog putovanja. Zašto to ne bi bilo u neku od zemalja s ovog popisa…
1. Filipini
Filipini se rijetko preporučuju kao ‘must visit’ odredište za gurmane što je prava šteta jer je njihova kuhinja jedinstvena fuzija okusa. Iako izvorno nalikuje malezijskoj i indonezijskoj kuhinji, trgovački duh Filipinaca i njihova sklonost migracijama učinila je da je njihova kuhinja sazdana od utjecaja sa svih strana svijeta, od Indije preko Kine do Španjolske. Avanturisti neće moći odoljeti probati ‘balut’ – oplođeno kuhano jaje koje hrska dok ga grizete.
2. Vijetnam
Posljednjih godina sve više ljudi posjećuje Vijetnam zbog prirodnih ljepota i intrigantne povijesti zemlje No, ni vijetnamska kuhinja nije za zanemariti. Jednostavna zdrava kuhinja sa svježim sastojcima, bez masnoća i šećera, te gotovo bez glutena čini se idealnom. Osim toga, vijetnamska kuhinja ima i svoju ‘filozofiju’. Jela su balansirana kroz 5 okusa – ljuto, kiselo, gorko slano i slatko; kroz pet elemenata – prah, tekućina, minerali, proteini i masnoće; te kroz pet boja – bijela (metal), zelena (drvo), žuta (zemlja), crvena (vatra) i crna (voda). Za degustaciju predlažemo Banh khot, palačinku od kokosovog mlijeka punjenu škampima, grahom i mladim lukom ili Bun bo nam bo, rezance s govedinom, kikirikijem, grahom sa začinima, ljutikom, ribljim umakom i vatrenim čili papričicama.
3. Meksiko
Iako se Meksiko nalazi na top listama mnogih foodie-ja, čini se da neki i dalje misle kako ova kuhinja još uvijek nije dovoljno cijenjena u gurmanskim krugovima. Zahvaljujući drevnim civilizacijama Maya i Azteka meksička kuhinja se bazira na kukuruzu, no veliki utjecaj imala je i Španjolska. Baš kao i na Filipinima. Najveću razliku čine afrički utjecaji koji su stigli kao rezultat trgovine robljem. Iako će vam iz meksičke kuhinje najpoznatiji biti burritosi, chili con carne, chimichange, tacosi i enchiladas, nachos i fajitas, u tradicionalnim jelima koriste se svježi i zdravi sastojci, začini poput korijandera, kukuruzne tortilje….
4. Hrvatska
Hrvatska je posljednjih godina uistinu hit destinacija za odmor. Sa svojim čistim morem, divnim plažama, ugodnom mediteranskom klimom, arheološkim nalazištima, nacionalnim parkovima i fantastičnim planinama… Možda je njezina kuhinja podcijenjena u svjetskim gurmanskim krugovima upravo zbog toga što zemlja toliko pruža? Osim toga, hrvatska se kuhinja dosta razlikuje od regije do regije što ju čini opet posebnom. Dalmatinska hrana je tipično mediteranska s puno ribe, povrća i maslinovog ulja. Istarska joj je slična, no s mnogo više tradicionalne tjestenine. U središnjoj Hrvatskoj, Zagrebu i okolici, jede se srednje europska hrana, a posebnim naglaskom na sarmu. U Slavoniji je, pak, glavna zvijezda svinjetina i sve što se od svinjetine da napraviti – kulen, čvarci, slanina… Čekajte, a brudet, perkelt, salata od hobotnice, crni rižoto, teletina pod pekom, janjetina s ražnja… Čudo je kako Hrvatska nije i na prvom mjestu!
Koroni usprkos: Na zagrebačkoj gastro sceni sve se finije – jede
5. Tajland
Tajlandska kuhinja osvojila je svijet. I čini se da se zaista može jesti u svakom kutku kugle zemaljske. No ipak je drugačije kušati je u New Yorku ili Zagrebu, nego na Tajlandu kad je se konzumira uronjen u kulturu, klimu i atmosferu ove azijske zemlje.
6. Peru
Četiri osnovne namirnice peruanske kuhinje jesu kukuruz, krumpir, kvinoja i grah. Možda vam se čini kako nije puno, ali… U Peruu postoji preko 60 različitih vrsta kukuruza i 3000 sorti krumpira. Tradicionalan je i umak od blage i voćne aji amarillo papričice. Španjolci su peruanskoj kuhinji doprinijeli rižom, pšenicom, govedinom, piletinom i svinjetinom, što s kineskim i japanskim utjecajima čini ovu kuhinju sjajnom fuzijom. Peru je ne jednom, već sedam puta osvojio World Travel Awards za Južnu Ameriku, samo jednom je ta titula pripala Argentini (2017.).
Peruanska kuhinja, baš poput hrvatske, odražava geografsku raznolikost, iako se najpopularnija jela mogu kušati po cijeloj zemlji. Jedno od nacionalnih jela u Peruu je ceviche – sirova riba marinirana u soku od limete (koji ‘skuha’ ribu), čiliju i začinima, te poslužena s nečim slatkim poput batata ili kukuruza kako bi se suprotstavila oštrini. I to je neočekivana eksplozija okusa. Još jedno jelo koje valja kušati je lomo saltado – govedina s rajčicama, crvenim lukom i amarillo papričicama. Od pića svakako treba kušati koktel Pisco Sour.
7. Australija
Istina je da je Australija trenutno jedno od kulinarski najinteresantnijih područja u svijetu. Iako je najpoznatija po roštilju, Anzac keksima, Vegemite namazu, čupavcima i ličinkama moljaca (aha!), na suvremenu australsku kuhinju zapravo uvelike utječu kuhinje imigranata – anglo-keltska, mediteranska, azijska i bliskoistočna. Iako je dugo ignorirala svoje autohtone sastojke, želja da se definira kao kulinarski zanimljivo područje čini Australiju trenutno najuzbudljivijim mjestom na kojem jedna gurman može biti. I zbog toga je zasluženo uvrštena među najbolje nerazvikane svjetske kuhinje.
8. Jamajka
Fine-dining nije nepoznat pojam na Jamajki, no ključno je da je ovdje sve vrlo ležerno. Jamajčanska kuhinja fuzija je engleske, francuske, portugalske, španjolske, indijske, kineske i bliskoistočne, s jakim afričkim utjecajima. Proizvodi su lokalni, svježi i po principu ‘od polja do stola’, a naći ćete ih na štandovi na plažama, u malenim trgovinama ili restoranima – kolibama. Svježa riba, jastozi i škampi, egzotično voće poput callalo, cho cho, guinep ili otaheite, te lokalni začini baza su jamajčanske kuhinje. Na Jamajki je obavezno kušati jelo pripremljeno pod zemljom na ugljenu i ‘pimento’ drvetu koji su razvili robovi pobjegli u planinsku unutrašnjost otoka. Ovakav autohtoni način pripreme jela, koji nije otkrivao njihovu lokaciju, naziva se ‘jerk’. Riba marinirana u octu, manioka peciva, kozji curry, zelene banane koje se zalijevaju rumom… Što još treba da Jamajku uvrstite u svoju gastro destinaciju?
9. Portugal
Portugal je oduvijek bio zemlja u kojoj se dobro jede. No nakon godina francuskog i talijanskog utjecaja, i oni su se okrenuli svojim tradicionalnim namirnicama i jelima. I tad je portugalska kuhinja procvjetala. Turisti su u ovu zemlju uistinu dolazili zbog hrane. Većina autohtonih jela bazira se na namirnicama iz mora, a zanimljivo je kako Portugalci konzumiraju najviše ribe po glavi stanovnika u Europi. Pripremaju je na žaru, mariniranu, ukiseljenu, kuhanu, a imaju i 365 načina pripreme bakalara – za svaki dan u godini po jedan.
U Portugalu valja kušati caldeiradu, varivo od ribe i školjaka s krumpirom, rajčicom, paprikom, peršinom, češnjakom i lukom. Nacionalno jelo ipak je cozido, jelo bazirano na mesu sa zelenjavom, rižom, piletinom, svinjskim rebarima, slaninom, svinjskim ušima, komadima govedine i, kao da sve to nije i više nego dovoljno, dimljenim kobasicama (chourico , farinheira, morcela i krvavice). Jelo je začinjeno pastom od crvene paprike, bijelim paprom i cimetom. Dodate li tome desert pastel de nata i portugalsko vino, što vam više treba.
10. Norveška
Norveška, pitate se… I mi. Zima, kiša, mrak. Koliko namirnica uopće u takvim uvjetima može uspijevati? Poljoprivrednici su iz Norveške iselili još u 19. stoljeću. A onda su otkrili naftu, što je Norvežane učinilo bogatima. Umjesto poljoprivredom, počeli su se baviti drugim zanimanjima, a autohtonu hranu potražili su u životinjskom svijetu. Danas je njihova kuhinja bazirana na divljači (losovi, sobovi, zečevi) i ribi (losos). U norveškoj kuhinji mnogo je konzervirane hrane zbog dugih zima – riba i meso se kisele, sole, dime, pa i fermentiraju. Jela koja treba probati jesu Kjøttkaker (mljeveno meso s lukom i dvopekom prženo u masti), Pinnekjøtt (soljena i na zraku sušena ovčetina koja se rehidrira i kuha na pari), Bergensk fiskesuppe (fina riblja juha). Ako to nije dovoljno, valja se sjetiti da je Norveška, zemlja od 5 milijuna stanovnika, zemlja s čak 11 restorana s Michelin zvjezdicama.
Fotografije: Pexels, Unsplash