Budućnost biološke raznolikosti visi na koncu. Svjetski čelnici ujedinjuju se kako bi razmotrili međunarodne ciljeve i dali nova obećanja za akciju zaustavljanja odumiranja divljih životinja. Ovisno o tome jeste li tip osobe kojem je čaša napola puna ili poluprazna, vjerojatno ćete imati različite poglede na njihov dosadašnji napredak.
Više od 175 zemalja prihvatilo je 20 ciljeva Konvencije o biološkoj raznolikosti, koja je potpisana 1992. godine. Najnoviji plan koji je objavljen 2010., bio je zaustaviti izumiranje vrsta i populacija do kraja 2020. godine kako bi se spriječilo uništavanje globalnih ekosustava i zaustavljanje gubitka genetske raznolikosti – raznolikosti unutar DNK populacija vrsta, koja im pomaže da se prilagode promjenjivom okruženju.
Promašeni ciljevi
Ali ciljevi su promašeni. Optimist bi mogao reći da je to zato što su bili ambiciozni, a unatoč tome dobro napredujemo. Zaštita zemljišta posebno bogatog biološkom raznolikošću povećala se s 29% na 44% u samo desetljeću, što je veliko postignuće. S druge strane, nismo uspjeli zaustaviti globalni gubitak biološke raznolikosti tijekom prethodne runde globalnih ciljeva koja je završila 2010. godine, a desetljeće kasnije još uvijek daleko zaostajemo za njima.
Krunoslav Hajdek: Bez obrazovanih stručnjaka neće biti efikasnog sustava zaštite okoliša!
Nedavno izvješće UN-a sastavilo je detaljne procjene napretka svijeta prema svakom od 20 ciljeva. Naglašava neke male pobjede i ono na čemu je potrebno i dalje raditi.
Dobre vijesti
Međunarodna zajednica postigla je napredak u nekoliko ciljeva. Poboljšali smo globalni kapacitet za procjenu trendova biološke raznolikosti, a financiranje očuvanja otprilike se udvostručilo tijekom prethodnog desetljeća na 91 milijardu dolara. Sada postoji međunarodni protokol kojim se uređuje pravedna podjela genetskih resursa otkrivenih u prirodi, a to zemljama daje dodatne poticaje da zaštite svoju biološku raznolikost.
Dva od najvećih pokretača gubitka biološke raznolikosti su uništavanje staništa i invazivne vrste. Kroz znanstvena istraživanja i programe praćenja, znanstvenici su postali bolji u prepoznavanju putova kojim invazivne vrste koloniziraju ranjiva staništa. Zaštićena područja proširila su se i širom svijeta. Achim Steiner, čelnik Programa UN-a za razvoj, izjavio je da je svijet postigao zaštitu 17% kopna i 10% morskih područja utvrđenih programom do kraja 2020. godine. Sve je to imalo opipljiv učinak. Bez takvih postupaka u posljednja tri desetljeća vjerojatno bi izumrlo i do četiri puta više ptica i sisavaca.
Nekretnine na eko način: Zašto je pametno ulagati u zelene zgrade?
Loše vijesti
Problem je što su svi ti uspjesi djelomični i dvosmisleni. Povećali smo financiranje biološke raznolikosti, ali svijet je i dalje preplavljen s više od 500 milijardi funti ekološki štetnih subvencija, poput pomoći industriji fosilnih goriva. Iako smo identificirali više načina širenja invazivnih vrsta, postignut je ograničen napredak u njihovoj stvarnoj kontroli. Iako je značajno područje svijeta sada označeno kao ‘zaštićeno’, upravljanje tim područjima još uvijek je neodgovarajuće.
Štoviše, za mnoge druge ciljeve stvari su se zapravo pogoršale. Gubitak i sječa svjetskih šuma nastavlja se, uskraćujući biološku raznolikost staništa i pogoršavajući klimatske promjene. Stope krčenja šuma u 2020. samo su za jednu trećinu niže u odnosu na 2010. godinu, a možda će se u nekim područjima ponovno ubrzati.
Postigli smo nekoliko lakih pobjeda, ali ostaju teži izazovi
Osnovne usluge ekosustava – poput pružanja čiste vode, tla za uzgoj i insekata oprašivača – i dalje se pogoršavaju. Još uvijek nismo u mogućnosti pratiti niti promjene genetske raznolikosti divljih vrsta, što znači da ne možemo procijeniti te skrivene promjene u biološkoj raznolikosti koje su važne za dugoročnu otpornost vrste.
Temeljni je problem što nismo uspjeli riješiti osnovnih pokretača gubitka biološke raznolikosti. Ciljevi za smanjenje onečišćenja, gubitka staništa i klimatskih promjena pokazuju negativan napredak. Postigli smo nekoliko lakih pobjeda, ali ostaju teži izazovi. Njihovo prevladavanje značit će zaustavljanje aktivnosti koje su u korijenu gubitka biološke raznolikosti.
Dok se veliki ne dogovore, obični ljudi mogu dati doprinos očuvanju okoliša
Potrebna nam je bolja regulacija štetnih kemikalija koje zagađuju okoliš. Od preko 100.000 kemikalija koje se danas koriste u Europi, samo mali dio vlasti detaljno procjenjuju ili reguliraju, unatoč tome što mnoge nanose štetu zdravlju i okolišu. Potrebne su zabrane koje sprečavaju uništavanje primarne prašume za proizvode poput palminog ulja i soje. Možda najviše od svega, trebamo poraditi na spriječavanju klimatskih promjenama, za koje se očekuje da će prestići ostale pokretače koji će biti glavni uzrok gubitka biološke raznolikosti u sljedećim godinama.
9 YouTube kanala koji nas inspiriraju na odgovorniji (i zeleniji) život
Te sustavne promjene zahtijevaju djelovanje država i industrija. No, mi također možemo poduzeti mjere kao građani i potrošači. Potrebne su nam temeljne promjene u načinu na koji živimo – kako ulažemo svoj novac, što jedemo i kako se krećemo. Svatko od nas ima skrivenu moć utjecaja na stanje planeta. Ono što odlučimo kupiti ili ne kupiti, može pomoći u spašavanju biološke raznolikosti našeg planeta.