Vježbanje mozga: Kako možete povećati svoj kapacitet za sreću?

Kada govorimo o mentalnom zdravlju, najčešće se usmjeravamo na neugodne emocije. Pitanja koja si postavljamo su: Kako da se riješim anksioznosti? Kako da se manje ljutim? Zašto mi bliski ljudi prigovaraju da mislim samo na sebe i kako da to promijenim? Na koji način mogu smanjiti stres i spriječiti sagorijevanje na poslu?

S jedne strane, to je logično jer, kao i kod medicinskih problema, počinjemo razmišljati o promjenama koje trebamo unijeti u život tek onda kada osjetimo bol i neugodu. Dok god nemamo nikakve simptome, tjelesno zdravlje nam nije u fokusu. Dok god osjećamo mir i zadovoljstvo na psihičkom planu, emocija sreće nam nije u fokusu. Međutim, trebala bi biti.

Mentalna gimnastika za naše emocionalno zdravlje

Kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki mentalna gimnastika za naš intelekt, ‘vježbanje’ mozga da osjeti (i ostane) s emocijama sreće, smirenosti i zadovoljstva je mentalna gimnastika za naše emocionalno zdravlje. Iako zvuči jednostavno, zapravo veliki broj ljudi ima problem baš s osjećajima sreće. Nekima je teško ostati u smirenom stanju jer odmah predosjećaju katastrofu iza ugla; drugi su odrastali u obiteljima u kojima su se bliski članovi obitelji borili s nekom bolešću ili financijskim teškoćama, pa je iskazivanje emocije sreće dok drugi pate dobilo oznaku sebičnosti i neobzirnosti prema drugima.

O kojem se god scenariju radilo i što god da smo doživjeli u prošlosti, nikada nije kasno staviti emociju sreće u fokus.

Koristi koje na taj način dobivamo su nebrojene

1. Kada smo opušteni i zadovoljni, kreativniji smo i bolje rješavamo probleme. Zašto? Strah, anksioznost, ljutnja i napetost su dio ‘bori se ili bježi’ reakcije, a to znači da smo tada usmjereni isključivo na borbu ili bijeg od opasnosti (npr. kako izbjeći da se prilikom javnog izlaganja osramotim pred kolegama), percepcija nam je sužena i zanemarujemo cijeli niz drugih opcija koje su nam na raspolaganju (kako mogu motivirati kolege i prenijeti im bar dio pozitivnog uzbuđenja koje sam osjetila dok sam se pripremala za izlaganje na xy temu).
2. Sreća kroz djelovanje hormona endorfina jača imunitet i smanjuje rizik od bolesti.
3. Osjećaji sreće i zadovoljstva povećavaju vjerojatnost da ćemo biti uspješni u ostvarivanju bliskosti s drugima. To se događa zbog toga što je sreća na tjelesnoj razini povezana sa senzacijama širenja i topline u tijelu, nasuprot stisnutosti i grčenja mišića kada smo anksiozni, što nas čini otvorenijima za davanje i primanje.
4. Umjesto usmjeravanja na to kako se riješiti neugodnih emocija, što najčešće samo pojačava te iste emocije i zatvara nas u začarani krug bespomoćnosti i razočarenja, usmjeravanje pažnje na ugodne emocije pomaže nam da se intenzitet neugodnih emocija u našem životu s vremenom smanji, i da trajanje neugodnih emocija postane kraće.

A kako povećati naš kapacitet za sreću?

• Svakodnevno pronađite bar jedan mali trenutak radosti: igranje s psom, promatranje zalaska sunca, ukusan ručak, slušanje omiljene pjesme ili gledanje serije… Bez obzira na to koliko naizgled dosadan život vodite, ako svjesno tražite ove mikro-trenutke radosti, pronaći ćete ih.
• Ne vršite pritisak na sebe da zadržite emociju sreće, ne brinite zbog njezine prolazne prirode i nemojte se okrivljavati jer ne osjećate više radosti. Samo neka trenutak bude takav kakav jest.
• Usredotočite se na to kako trenutak radosti osjećate u svom tijelu, u području ispod vrata naniže. Što vam u vašem tijelu govori da proživljavate radost? Skenirajte svoje tijelo od glave do pete i nogu i natrag do glave, sa stavom znatiželje i prihvaćanja.
• Uživajte u ugodnim senzacijama koje izaziva radost. Upotrijebite duboko trbušno disanje kako bi još malo ostali u trenutku. (Zadržavanje daha uobičajen je način na koji zaustavljamo emocije). Ako osjetite napetost ili anksioznost, pokušajte zamisliti da vaše tijelo postaje veće. Držite se uspravno i otvoreno kako biste mogli stvoriti prostor za potpuno iskustvo radosti.

Kao što posvećujemo vrijeme izgradnji tjelesne snage, vrijedi posvetiti vrijeme i izgradnji većeg kapaciteta za sreću!

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.