Kada govorimo o psihičkim poteškoćama, nekako nam se samo po sebi nameće da se problemi manifestiraju prije svega kroz neugodne emocije kao što su strah, sram, anksioznost, ljutnja, otežano tugovanje, depresija i sl.
Tekstovi u području mentalnog zdravlja nose naslove kao što su: kako se riješiti anksioznosti, kako kontrolirati svoju ljutnju, kako se nositi s gubicima, što učiniti ako nam je samopouzdanje nisko.
Ugodne emocije život čine lijepim, smislenim i vrijednim življenja
U uredima psihologa i psihoterapeuta ljudi govore o svojim tegobama, stresu, krizama, nedoumicama, psihosomatskim simptomima. Stručne knjige i rasprave usmjerene su pretežno na ublažavanje ljudske patnje i rijetko ćemo pronaći neki naslov koji govori o tome kako si dopustiti da osjetimo zadovoljstvo i sreću i da – bar na par trenutaka – ostanemo s tim ugodnim osjećajima.
Naime, uvjerenje da je rješenje problema baš u tome da se izravno fokusiramo na njega – nije uvijek ispravno. Štoviše, naučiti se nositi sa stresom i neugodnim emocijama ne vodi povećanoj kvaliteti života, već jednostavno – preživljavanju. Neugodne emocije su nam važne da ostanemo na životu, jer nas upozoravaju na moguće opasnosti (ljutnja – netko mi je prešao granicu; strah – u ovoj situaciji nisam siguran/a; tuga – trebam se od nečega oprostiti), ali ugodne emocije su one koje život čine lijepim, smislenim i vrijednim življenja.
Nažalost, mnogi ljudi ne znaju kako se nositi baš s ugodnim emocijama. Ponekad je to iz razloga što su dobivali poruke da radovanje nečemu uvijek nosi opasnost da ćemo se razočarati, da sreću treba zaslužiti, da nije u redu biti sretan kada su drugi oko tebe nesretni…
Kako poraditi na promjeni podsvjesnih obrazaca?
No koji god da bio uzrok tome da netko izbjegava osjećati ugodne emocije i radije bira ‘sigurnu zonu’ krivnje, srama i anksioznosti, moguće je svjesno raditi na promjeni ovih podsvjesnih obrazaca.
- Ako primijetite da ste uživanje u nekoj dobroj vijesti ili komplimentu prekinuli umanjivanjem značenja tog događaja ili lijepe riječi/geste koju vam je druga osoba uputila, vratite se mislima natrag na pozitivnu stvar koja se dogodila. Baš kao kod tehnike mindfulnessa, odnosno usredotočene svjesnosti, prisjetite se svih aspekata te situacije (izraza lica osobe, tona glasa i upućenih riječi, mjesta na kojem ste sjedili, okolnih zvukova, mirisa i slično) i osvijestite kako se pri tome osjećate, u ‘sada i ovdje’. Pokušajte ostati s pozitivnim osjećajem bar trenutak-dva duže nego što to inače činite.
- Podijelite lijepe stvari koje vam se dogode s bliskim osobama. Dok se nesreća dijeljenjem smanjuje, sreća se udvostručuje. Osim toga, na taj ćete način dobiti potporu drugih i mali ‘reality check’ ako ste skloni omalovažavanju vlastitih uspjeha.
- Činjenica da će se možda već danas dogoditi nešto loše i ‘pokvariti’ vam trenutno veselje nije nikakav argument da sada ne budete sretni. Loša vijest u idućem trenutku ne poništava ono što vas čini sretnim u sadašnjem trenutku.
- Spustite ljestvicu i razmišljajte u podkoracima; ako ste prilikom razgovora za posao prošli u idući krug, istina je da još uvijek ne znate hoćete li dobiti posao, što i jest krajnji cilj vaše prijave, ali sama činjenica da ste prošli dalje govori nešto pozitivno o vama: o vašim prezentacijskim i komunikacijskim vještinama, realnoj procjeni vlastitih kompetencija u odnosu na opis posla za koji ste aplicirali, dobro strukturiranom CV-u, kvalitetnoj pripremljenosti za razgovor…
- Aktivno stvarajte pozitivna iskustva, nemojte čekati da vam se dogode: pustite si pjesmu koja vas uvijek ‘podigne’, organizirajte izlet, nazovite frendicu koja vas nasmijava, pogledajte neku komediju ili pročitajte knjigu nakon koje ćete se osjećati ispunjeno, vježbajte (to aktivira endorfine), dovoljno spavajte (razdražljivost staje na put sreći), napravite si kupku… vi najbolje znate što vas čini sretn(ij)om osobom!