Ponedjeljak, 15 kolovoza, 2022

Savjet psihologice: Ne sudite ljude prema glazbi koju slušaju!

Može li nam glazbeni ukus doista dati jasnu sliku o kapacitetu osobe za autentičan odnos? Može li nam reći nešto o nesebičnosti te osobe, razvijenoj empatiji, strpljenju, toleranciji, spremnosti za suočavanje s izazovima? Ili su stvari ipak nešto kompleksnije?

U razgovoru s kolegom iz jedne bliskoistočne zemlje doznajem da grupiranje sebe i drugih prema glazbi koju slušaš, što je nekako kod nas posebice važno, a pogotovo u tinejdžerskim godinama i ranim dvadesetima, u zemlji iz koje on dolazi uopće ne postoji.



“Ovdje me ljudi stalno pitaju: što slušaš? Ja sliježem ramenima, ne znam. Istina je da slušam razne stvari, ali ne znam koja bi to bila vrsta glazbe”, kaže on.

Zatim mi pušta omiljenog afganistanskog kantautora iz 60-ih godina prošlog stoljeća, sjeda na stolicu, na usnama mu se razvlači osmijeh, počinje pjevušiti. Govori mi o danima koje je provodio s prijateljima u rodnoj zemlji, kako su pjevali karaoke, organizirali zabave… Nesumnjivo, iako ne može definirati kojoj kategoriji slušača pripada, glazba čini važan dio njegovog identiteta.

Dolazim na godišnjicu mature. Kolega iz srednje škole govori mi kako još nije pronašao ‘onu pravu’, ali sigurno zna kakva ona ne bi smjela biti: nikako se ne može zamisliti da je s nekom ženom koja npr. sluša Petra Grašu. Kolega je, naime, oduvijek bio ‘metalac’. Gledam ga pomalo s čuđenjem, pomalo s tugom. Učinilo mi se jako ograničavajućim dijeliti moguće partnere prema glazbenom ukusu, a ne karakteru, osobinama, životnim vrijednostima…

S druge strane, sjetim se sebe i svojih zapisa u dnevniku kada mi je bilo sedamnaest. Pišem kako ne mogu zamisliti da sam s nekim tko ne sluša vrstu glazbe kakvu ja slušam jer ne vjerujem da bi ta osoba onda uopće mogla shvatiti stvari koje su meni važne i vrijedne. Godinu dana kasnije, upoznajem muškarca idealnog po svim mjerilima glazbene subkulture u koju sam se svrstala. Problem je bio ‘samo’ taj što je on neprekidno pričao o sebi, dok je jedva ikada pitao za moje iskustvo, kako ja vidim stvari, što je meni važno.

Nekoliko godina kasnije, kada sam upoznala svog sadašnjeg partnera, to ‘inzistiranje’  da idealna osoba za mene mora imati i isti ili barem sličan glazbeni ukus, priječilo mi je da odmah dam priliku tom odnosu. Tek mnogo kasnije, kada sam osjetila da želim da drugi pokazuju interes za mene i moje iskustvo kao što ja pokazujem interes za njihovo, kao i to da i ja imam nešto vrijedno za reći, dogodila se promjena.

I dalje vjerujem da se prema glazbenom ukusu osobe može zaključiti mnogo toga (to, uostalom, potvrđuju i brojna istraživanja). Međutim, može li nam glazbeni ukus doista dati jasnu sliku o kapacitetu osobe za autentičan odnos? Može li nam reći nešto o nesebičnosti te osobe, razvijenoj empatiji, komunikacijskim vještinama, strpljenju, toleranciji, spremnosti za suočavanje s izazovima? Ili su stvari ipak nešto kompleksnije?

Glazba može biti sredstvo povezivanja, otvaranja prema drugima, upoznavanja različitosti. No jednako tako, može biti sredstvo kroz koje se zatvaramo u uske okvire komuniciranja samo sa sebi sličnima. Time dobivamo na osjećaju pripadnosti i samopoštovanja, ali i mnogo toga gubimo. Na nama je da odlučimo kakvu će funkciju glazba imati u našim životima!

 


Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

‘Body neutrality’ – pokret koji se zalaže da prestanemo osuđivati sebe

Čini se kako smo se umorili od toga da pod svaku cijenu moramo voljeti svoje tijelo. Umjesto pozitivnog, stigao je neutralan stav ? 'volim svoje tijelo takvo kakvo jest', a prigrlili su ga i celebrityji poput Taylor Swift i Jameele Jamil.

5 stvari koje će vam pomoći da lakše prebrodite hladnoću i zimu

Strah, neizvjesnost, ekonomska kriza, bolest... toliko je strahova povezanih sa zimom i koronavirusom. A zima je i bez pandemije za mnoge teško razdoblje, pogotovo ako pate od sezonske depresije. Ovi savjeti stručnjaka neka vam pomognu da što bezbolnije prebrodite ovo teško razdoblje

Događaju li se i vama mnoge stvari pred nosom, ali ih ne primjećujete?

Jeste li opterećenim opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili stalno brinete o budućnosti, a zapravo ste vrlo malo prisutni u sadašnjosti

Je li ovo jedna od najvećih laži koju nam plasiraju društvene mreže?

Jeste li ikada skrolajući kroz feed Instagrama ili zid svog Facebooka pomislili kako postoji određeni obrazac koji svi slijede? Kako moraš izgledati na određeni način, ponašati se po nekim pravilima i ljetovati na poznatim mjestima kako bi ti se ljudi divili?

Povezano

Što se s nama događa ako si nikad ne dopustimo da nam ‘pukne živac’?

Trebamo li se do u beskraj osuđivati jer smo povisili ton kada smo umorni od posla ušli u stan i vidjeli neoprano suđe, a dečka kako leži na krevetu? Ili ako ste u ljutnji jako zalupili vratima? Izvrijeđali partnera u naletu bijesa, pa se kasnije ohladili i shvatili da ste pretjerali?

Zanimljivo: Astrolozi otkrivaju kako Mjesec utječe na naše raspoloženje

Možda se nećete pretvoriti u vukodlaka pod punim Mjesecom, no evo nekoliko zanimljivih načina na koje Mjesec može utjecati na vaše raspoloženje!

Lovi vas ljetna depresija? Kako pomoći sebi i sačuvati mentalno zdravlje

Osjećate li pretjeranu energičnost i uznemirenost? Izgubili ste apetit? Možda ste među 15 posto svjetske populacije koja pati od sezonskog afektivnog poremećaja i ne treba ga nimalo zanemariti - jer su upravo ljudi koji boluju od ljetnog SAD-a izloženiji većem riziku od samoubojstva

Savjet psihologinje: Kako najbolje iskoristiti godišnji odmor?

Uz nekoliko stvari koje možete učiniti za sebe prije, tijekom i nakon godišnjeg odmora, moguće je izvući maksimum iz svakog, pa i ne baš idealnog godišnjeg odmora.

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime