Ponedjeljak, 14 studenoga, 2022

SAVJET PSIHOLOGINJE: Kako biti što suosjećajniji prema sebi?

Teorije privrženosti govore nam da je jedan od glavnih preduvjeta psihičkog zdravlja to da smo imali iskustvo bezuvjetne prihvaćenosti od strane barem jedne bliske osobe tijekom djetinjstva. Nažalost, mnogi ljudi to iskustvo nisu imali, što se kasnije manifestira kao pretjerana kritičnost prema samome sebi, krivnja i osjećaj manje vrijednosti.

Kako ublažiti oštricu koju neprestano okrećemo prema sebi? Neophodno je da se naučimo povezati sa svojom boli na isti način na koji to činimo kada tješimo najboljeg prijatelja ili partnera kad su u problemima, ili kad se družimo s kućnim ljubimcem. Niti jedan odnos ne može opstati bez empatije, pa tako niti naš odnos prema samima sebi.



Često čujem ljude koji kažu: toliko brinem o drugima i za druge, za prijatelje i obitelj sve ću učiniti, ali kada je riječ o meni, ne vrijede ista pravila. To je razumljivo jer je to posljedica naših ranih iskustava, kada smo dobivali poruku da s nama nešto nije u redu (i da su drugi bolji od nas). Rana iskustva urezuju se snažno u našu psihu, ali to ipak ne znači da i kasnije tijekom života ne možemo utjecati na promjenu naših doživljaja, misli i uvjerenja o samima sebi. To samo znači da je proces dug i da se trebamo oboružati strpljenjem.

Ljudi koji su pretjerano kritični prema sebi obično automatski odbacuju komplimente, razna postignuća i uspjehe, a da taj proces čak niti ne primijete. Nedavno me klijentica pitala: Kako da samu sebe uvjerim u to da sam pametna ako mi to nikada nitko nije rekao? Zapitala sam je: Zar ti stvarno nitko nikada u 30 godina života nije rekao da si pametna? Njezin automatski odgovor bio je: ne, ali kada sam je zamolila da ipak još malo promisli, ispostavilo se da je takvih situacija itekako bilo.

Stoga, prva i najvažnija stvar jest: usporiti. Osvijestite kako se ponašate kada primite kompliment. Jeste li ga stvarno čuli? Ili ste prošli pored njega kao pored nečega što vas se niti najmanje ne tiče? Kakvu poruku pritom upućujete sebi? A kakvu toj drugoj osobi? Kada odbacimo kompliment iskazujemo nepoštovanje prema toj drugoj osobi, jer kompliment je na neki način poklon kojeg nam je ta osoba odlučila dati.

Drugi korak jest usmjeriti suosjećanje u kojem smo toliko vješti kad su u pitanju drugi – prema sebi. Razmislite: kada ste ljuti, tužni ili općenito uznemireni, pomaže li vam više kada s druge strane naiđete na razumijevanje, prihvaćanje i empatiju ili kritičnost, osudu i pametovanje?

Prisjetite se nekog nedavnog događaja koji je u vama pobudio neugodne emocije.

Zapitajte se što biste učinili ili rekli da vaš najbolji prijatelj ili prijateljica ili netko drugi blizak prolazi kroz istu takvu situaciju i da osjeća isto što i vi osjećate. Zatim eksperimentirajte s tim da suosjećanje koje ste zamislili da upućujete drugoj osobi – uputite sebi. Dajte si bezuvjetno dopuštenje da stvarno primite to suosjećanje.

Ako ne ide, dišite. Osjetite kako sa svakim udahom udišete suosjećanje, a kako sa svakim izdahom otpuštate po malo napetosti. Ako vam je još uvijek jako teško, to je sasvim u redu. Učenje novih ponašanja nikada nije lako. To samo znači da ste na dobrom putu!

 


 

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.
Osim psihologije i psihoterapije, trajan izvor inspiracije su joj priče ispričane kroz film, kazalište, glazbu, ples, slikarstvo i knjige. Vjeruje u moć ljudske kreativnosti i u to da smisao ne pronalazimo, nego ga stvaramo.

Pročitajte još...

Savjet psihologa: Kako se oduprijeti konzumerizmu u kriznim situacijama?

U danima koji nam dolaze, a neizvjesnost oko gubitka posla i nove pandemije raste, mnogima gotovo utješno 'pada' kupovina svega i svačega. No, više nego ikad potrebno je oduprijeti se maniji trošenja. Kako?

Događaju li se i vama mnoge stvari pred nosom, ali ih ne primjećujete?

Jeste li opterećenim opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili stalno brinete o budućnosti, a zapravo ste vrlo malo prisutni u sadašnjosti

Život u doba korone: Ako je trenutno loše – znači da nije kraj

Ovih sedam preporuka za smiren život u nemirnim vremenima primjenjujte cijelo vrijeme. U tegobnim vremenima, poput pandemije koronavirusa, kada smo svi posebno ranjivi, nastojte olakšati patnju i sebi i drugima

‘Body neutrality’ – pokret koji se zalaže da prestanemo osuđivati sebe

Čini se kako smo se umorili od toga da pod svaku cijenu moramo voljeti svoje tijelo. Umjesto pozitivnog, stigao je neutralan stav ? 'volim svoje tijelo takvo kakvo jest', a prigrlili su ga i celebrityji poput Taylor Swift i Jameele Jamil.

Povezano

Snaga žene – odlična online edukacija za ispunjen i funkcionalan život svake žene

Svaka minuta našeg vremena, kao i svaka kuna utrošena u edukacije je isplativa. Osobno vjerujem i svjedočim da je ulaganje u sebe temelj naše ispunjenosti jer to je ulaganje s najvećim povratom, ističe Mirta Fraisman Čobanov

Plan za dugoročno oklijevanje: Naučite unatoč odugovlačenju biti uspješni!

O tome je li odugovlačenje zdrav stil rada vodi se rasprava oduvijek, pišu se tekstovi, daju savjeti... Oni koji odgađaju čitajući takve članke imaju osjećaj kako nešto nije u redu s njima. Trik je naučiti kako odgađanje radi u vašu korist!

Događaju li se i vama mnoge stvari pred nosom, ali ih ne primjećujete?

Jeste li opterećenim opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili stalno brinete o budućnosti, a zapravo ste vrlo malo prisutni u sadašnjosti

Savjet psihologice: Zašto nam je tako teško reći drugima – oprosti?

S obzirom na to da je jedan od najčešćih obrambenih mehanizama koje koristimo kako bismo se zaštitili upravo projekcija, odnosno okrivljavanje drugih za vlastite neprihvatljive osobine, sklonosti i ponašanja, nije čudno da su iskrene i autentične isprike zapravo rijetkost

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime