Ponedjeljak, 18 listopada, 2021

Svatko treba naučiti kako – prestati živjeti tuđe živote!

Koliko si puta dnevno uputite kritiku jer ste trebali donijeti drukčiju odluku od one koju ste donijeli, ponašati se drukčije od onog kako ste se ponašali, misliti i osjećati drukčije nego što mislite i osjećate?

Koliko si puta tijekom dana kažete da biste nešto morali ili trebali? 

  • Moram raditi/učiti/vježbati više.
  • Moram govoriti glasnije/tiše.
  • Moram pozvati susjedu na kavu jer je ona pozvala mene.
  • Moram napredovati u poslu jer su svi moji prijatelji napredovali.
  • Moram biti manje osjetljiva osoba.

Koliko si puta dnevno uputite kritiku jer ste trebali donijeti drukčiju odluku od one koju ste donijeli, ponašati se drukčije od onog kako ste se ponašali, misliti i osjećati drukčije nego što mislite i osjećate?

Rečenice koje upućujemo samima sebi u obliku moranja i trebanja najčešće su zapravo obrane od nekih neugodnih emocija koje se kriju iza takvih izjava. Zato, kada idući put započnete rečenicu s ‘Moram…’, korisno je zapitati se što je to što si zapravo govorite. Možda biste stvarno morali, a možda stvarno ne biste morali. Zapitajte se: zašto bih ja to trebao ili trebala?

Često se u podlozi ovakvih izjava krije osjećaj krivnje i srama te odbacivanje toga tko jesmo. Evo nekoliko primjera:

  • Trebala bih biti snažnija. (emocija u pozadini: sram zbog uvjerenja da smo slabi)
  • Trebao bih govoriti više u društvu. (emocija u pozadini: osjećaj nelagode i srama jer se izražavamo s malo riječi)
  • Moja partnerica bi trebala biti mršavija. (emocija u pozadini: osjećaj vlastite neadekvatnosti)

Nisu sva trebanja i moranja loša. Primjerice, ponekad nas usmjeravaju da je vrijeme da se pobrinemo za sebe („Moram otići na liječnički pregled“) ili nam pomažu da se bolje uklopimo u društvo u kojem živimo i čuvamo odnose („Nisam se trebao tako izderati na nju“).

Međutim, važno je imati na umu da trebanja i moranja nisu utemeljena na činjenicama. Ona su naučena. Ponekad nas služe dobro i pomažu nam, ali ponekad nam jako otežavaju život skrivajući i od nas samih što zapravo mislimo i osjećamo.

Mnoga moranja jednostavno su posve proizvoljni standardi i pravila koja nam je postavio netko drugi, a mi ih nikada nismo doista propitali – pravila naših roditelja, vršnjaka, profesora, religije i kulture u kojoj smo odrastali. Takva su moranja često toksična.

Prisjetite se 3 moranja koja sebi najčešće upućujete. Gdje ste ih i od koga naučili? Koriste li vam ili vas ‘žuljaju’? Što bi se dogodilo kada biste s tim moranjima i trebanjima prestali? Uzmite vremena koliko vam treba i razmislite!


Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

5 stvari koje će vam pomoći da lakše prebrodite pandemijsku zimu

Strah, neizvjesnost, ekonomska kriza, bolest... toliko je strahova povezanih sa zimom i koronavirusom. A zima je i bez pandemije za mnoge teško razdoblje, pogotovo ako pate od sezonske depresije. Ovi savjeti stručnjaka neka vam pomognu da što bezbolnije prebrodite ovo teško razdoblje

Kako se nositi s neizvjesnošću koju nam donose sljedeći mjeseci?

Epidemija koronavirusa i ekonomska kriza poprilično su uzdrmali naš osjećaj sigurnosti. U takvim uvjetima mnogi su ljudi preplavljeni strahom, osjećaju se bespomoćno, imaju teškoće sa spavanjem, apetitom...

Kako se u jeku pandemije oduprijeti – crnim mislima?

Kada ste se pobrinuli za stvari nad kojima imate kontrolu, vježbajte toleranciju na stvari nad kojima nemate kontrolu. Briga je korisna samo kada imamo konkretan problem na kojeg možemo utjecati. U suprotnom, briga privlači još brige, i to je onda priča bez kraja

Mentalni wellness: kako biti sretan i u teškim vremenima

Ako želite biti i u dobrom mentalnom zdravlju, postoji također nekoliko ključnih stvari kojih biste se trebali pridržavati

Povezano

5 savjeta koji će vam pomoći da se u trenu osjećate – moćnije

Naše misli utječu na to koliko se moćno osjećamo. Zato mijenjanje misli može stvoriti osjećaj moćnosti. Također možemo koristiti svoje tijelo za stvaranje tog osjećaja. Niste sigurni kako započeti? Jednostavnije je nego što možete zamisliti

Tako je malo potrebno: 4 geste koje naš život čine – sretnijim

Sreću treba i izazvati, kaže stara narodna poslovica, pa vam stoga donosimo 4 univerzalna 'recepta' kako potaknuti sretne osjećaje u svakodnevnom životu!

Zašto nam nostalgične misli koriste i zašto je dobro sjetiti se starih dana?

Pandemija nas je definitivno učinila nostalgičnijima nego inače. Prisjećanjem na dobre stare dane mnogim ljudima pomaže u podizanju raspoloženja. Donosimo nekoliko razloga zašto je nostalgija dobra, i kako nam nostalgične misli zapravo koriste

Kako se manjak vremena reflektira na naše mentalno zdravlje?

Ponekad je za više slobodnog vremena potrebno odrediti priorite, možda se odreći u nekom trenu nečega i biti dosljedan raspoređivanju vremena. Za postizanje cilja, naime, potrebno je promijeniti način razmišljanja, a ne besmisleno trošiti svoje vrijeme

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime