Subota, 24 srpnja, 2021

Većina ga ima: Što je imposter sindrom i kako se boriti protiv njega?

Neke statistike pokazuju kako čak 70% ljudi ima ovaj sindrom - a javlja se i kod muškaraca i kod žena, u različitim zanimanjima, kulturama i kod osoba različitih razina postignuća...

Posljednjih godina sve se više govori i piše o tzv. ‘impostor sindromu’, odnosno sindromu varalice – sklopu misli, osjećaja i ponašanja u čijoj je podlozi osjećaj manje vrijednosti unatoč uspjesima koje osoba postiže.

Oni koji kod kojih je izražen ovaj sindrom smatraju da zapravo nisu toliko kompetentni koliko drugi misle da jesu i da su na neki način prevarili druge ljude. Duboko u sebi ove osobe su uvjerene su da nisu zaslužne za svoja postignuća, odnosno da svoj uspjeh ne mogu pripisati vlastitim vještinama, znanjima i sposobnostima, već uglavnom sreći.

Traženje opravdanja za bolje pozicije i veće odgovornosti

Zato, što god i koliko god postigli, kao da to nije dovoljno. Osim toga, kod osoba koje pate od sindroma varalice prisutna je određena nelagoda i onda kada ostvare uspjeh ili napreduju u poslu, jer se boje da nemaju dovoljno sposobnosti da opravdaju bolje pozicije i veće odgovornosti koje su im dodijeljene. Osjećaju se kao da nose masku i prisutan je stalan strah od toga da će ih drugi kad-tad razotkriti.

Zanimljivo, kada su psihologinje Suzanna Imes i Pauline Rose Clance 70-ih godina prošlog stoljeća prvi put skovale ovaj termin, smatralo se da se on prvenstveno odnosi na visoko uspješne žene. Autorice su u svoje istraživanje uključile 150 žena, a rezultati su pokazali da sudionice unatoč brojnim profesionalnim priznanjima i postignućima i dalje osjećaju da svoj uspjeh više mogu pripisati sreći i slučajnosti, nego svojim stvarnim sposobnostima. Imes i Rose Clance objasnili su takve rezultate rodnim stereotipima i ranom obiteljskom dinamikom. Daljnja istraživanja pokazala su ipak da se sindrom varalice javlja i kod muškaraca i kod žena, u različitim zanimanjima, kulturama i kod osoba različitih razina postignuća

Kako prepoznati problem?

U borbi sa impostor sindromom prvi korak svakako je prepoznavanje problema. Nakon toga, bilo bi dobro da se ohrabrimo i otvoreno razgovaramo o onome što nas muči s nekom bliskom osobom. Iznenadili bismo se kad bismo znali koliko uspješnih i inteligentnih osoba iz našeg privatnog ili javnog života dovodi u pitanje svoje sposobnosti, vještine i znanja.  Neke statistike pokazuju da se čak do 70% populacije suočava s ovim sindromom barem do neke mjere.

Sindrom varalice nije nešto čega se možemo riješiti preko noći, zato je važno strpljenje i upornost. Umjesto pronalaženja protuargumenata kojima ćete pobiti svog unutarnjeg kritičara, radije se usmjerite na bolje upoznavanje samih sebe – svojih želja, potreba, vrijednosti. Što vi budete imali jasniju sliku o sebi, to ćete se bolje osjećati u vlastitoj koži, to ćete sigurniji biti u sebe i manje ćete se osjećati kao uljez. Možda ovo isprva zvuči nelogično, jer osobe koje pate od sindroma varalice misle da ako bolje upoznaju sebe, tek tada će vidjeti da je to kako se osjećaju iznutra – manje sposobno, kompetentno, zaslužno od drugih – zapravo istina. No, upravo suprotno – budući da se sindrom varalice javlja kao posljedica usvajanja negativnih poruka koje smo tijekom života dobivali od nama važnih ljudi, nužno je preispitivanje tih uvjerenja kako bismo se vratili sebi. Važno je podsjećati se da samo zato što se osjećamo manje kompetentno, ne znači da je to i istina; jedina razlika između nas i osoba koje nemaju izražen ovaj sindrom jest ta što tijekom situacije koja u nama izaziva nesigurnost i osjećaj manje vrijednosti, te osobe misle drugačije.

Suočavanje s teškoćama koje proizlaze iz ovog sindroma

Postanite svjesni govora koji vam se odvija u glavi kada ste u situaciji koja pokreće vaše osjećaje impostor sindroma. Zatim, umjesto razmišljanja: “Samo je pitanje vemena kada će saznati da nemam pojma što radim”, recite sebi: “Dosada sam ih uspijevao/la prevariti, pa ne vidim zašto to ne bih uspio/uspjela opet.” Nema smisla boriti se protiv impostor sindroma uvjeravajući se da se ne osjećamo tako kako se osjećamo ili da doista jesmo kompetentni, jer u tome i jest problem – ne vjerujete sebi – krenite od toga kakva je vaša trenutna realnost, a ne kakva biste željeli da bude, i s te točke se suočavajte s teškoćama koje proizlaze iz ovog sindroma.

Koristite humor, dajte neko zabavno ime svom impostor sindromu. I prije svega, svaki put kada osjetite da postoji opasnost da vas nelagodne emocije preplave – uzmite pauzu i ako možete, načas prestanite raditi to što radite i samo dišite. Samo nekoliko minuta odmaka od situacije često čini čuda i doprinosi tome da se neugodni osjećaji smanje i perspektiva proširi.

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

SAVJET PSIHOLOGINJE: Kako biti što suosjećajniji prema sebi?

Teorije privrženosti govore nam da je jedan od glavnih preduvjeta psihičkog zdravlja to da smo imali iskustvo bezuvjetne prihvaćenosti od strane barem jedne bliske osobe tijekom djetinjstva. Nažalost, mnogi ljudi to iskustvo nisu imali, što se kasnije manifestira kao pretjerana kritičnost prema samome sebi, krivnja i osjećaj manje vrijednosti.

Naučite se smijati sami sebi: Humorom protiv straha od koronavirusa!

Njegujte svoj smisao za humor i ne oklijevajte smijati se bar ponekad i samima sebi! Smijeh nam pomaže da teške i zbunjujuće životne situacije učinimo podnošljivijima

Savjet psihologice: Zašto nam je tako teško reći drugima – oprosti?

S obzirom na to da je jedan od najčešćih obrambenih mehanizama koje koristimo kako bismo se zaštitili upravo projekcija, odnosno okrivljavanje drugih za vlastite neprihvatljive osobine, sklonosti i ponašanja, nije čudno da su iskrene i autentične isprike zapravo rijetkost

Naučite kako živjeti s anksioznošću, to je i (jedini) put kako je se riješiti!

Umjesto fokusiranja na uklanjanje izvora anksioznosti ili same anksioznosti, neka vam cilj bude sprječavanje anksioznosti da upravlja vašim životom i da ostvarujete svoje ciljeve. A to je upravo ono što će smanjiti anksioznost!

Povezano

Vaš ‘unutarnji kritičar’: Kako prestati omalovažavati samog sebe?

Za omalovažavanje i smanjenje samopouzdanja kriv je naš "unutarnji kritičar". To je onaj dosadni glas u našoj glavi koji kritizira, krivi, omalovažava, propitkuje, stvara sumnje i umanjuje naša postignuća... Kako se 'obračunati' s njime?

Pedagoginja Sara Peranić: Sve više žena traži pomoć i uči kako biti SamopouzdaniJA

Socijalna pedagoginja, edukantica psihoterapije i autorica bloga i podcasta 'Sara Peranić' kroz program SamopouzdaniJA pomaže ženama da nauče izgraditi odnos sa sobom i život kakav žele, te odnose koji odražavaju njihovo samopouzdanje a ne negativnu sliku o sebi

Otpornost uma: Vodič za suočavanje sa životnim izazovima, nedaćama i krizama

Ljudi se moraju naučiti nositi i raditi kroz vrlo izazovna životna iskustva. Teorija otpornosti odnosi se na ideje o tome kako na ljude utječu i kako se prilagođavaju stvarima poput nedaća, promjena, gubitaka i rizika

Lovi vas ljetna depresija? Kako pomoći sebi i sačuvati mentalno zdravlje

Osjećate li pretjeranu energičnost i uznemirenost? Izgubili ste apetit? Možda ste među 15 posto svjetske populacije koja pati od sezonskog afektivnog poremećaja i ne treba ga nimalo zanemariti - jer su upravo ljudi koji boluju od ljetnog SAD-a izloženiji većem riziku od samoubojstva

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime