Četvrtak, 21 listopada, 2021

Naučite kako živjeti s anksioznošću, to je i (jedini) put kako je se riješiti!

Umjesto fokusiranja na uklanjanje izvora anksioznosti ili same anksioznosti, neka vam cilj bude sprječavanje anksioznosti da upravlja vašim životom i da ostvarujete svoje ciljeve. A to je upravo ono što će smanjiti anksioznost!

Nova godina započela je, nažalost, na vrlo sličan način kao što je i završila. Nastavak korona krize, potresi i konstantno podrhtavanje tla rijetko su koga od nas ostavili potpuno ravnodušnim.

Strah, tuga, ljutnja, bespomoćnost, a pogotovo generalna anksioznost i briga u vezi budućnosti postali su ‘novo normalno’ naše svakodnevnice. U takvoj situaciji većina je ljudi u potrazi za brzim i efikasnim receptima za smanjenje, ako ne i potpuno uklanjanje neugodnih emocija.

Ono čega se nije moguće riješiti, s time trebamo naučiti živjeti

Govori stručnjaka o tome kako su sve emocije koje osjećamo normalne, i štoviše evolucijski korisne jer služe tome da nam signaliziraju opasnost i daju energiju za suočavanje s problemima, od male su nam praktične pomoći. Posebno kada se hitno trebamo koncentrirati na neki važan zadatak na poslu. Ili nas, pak, kronična nesanica čini do te mjere razdražljivima da nam je kvaliteta odnosa s bliskim osobama ozbiljno narušena. 

Kreativni načini koji nam pomažu da vratimo smisao i kontrolu nad životom

Što možemo učiniti? Ono čega se nije moguće riješiti, s time trebamo naučiti živjeti. A najlakši put do toga je da slušamo svoje tijelo.

U uvjetima životne ugroženosti naše tijelo proizvodi povećane količine energije, i time nas doslovno priprema ili za borbu ili za bijeg. Osjećate jaku uznemirenost, lupanje srca, drhtanje, čeljust vam je stisnuta, znojite se više nego inače? Trošite energiju i bacajte ju van. Šećite, trčite, odradite kraći kardio-trening kod kuće (ali ne forsirajte se), plešite, lupajte boksačku vreću (i običan jastuk će poslužiti), planinarite….

Smanjite očekivanja od sebe

Iscrpljeni ste, misli su vam konfuzne, na prsima osjećate pritisak kao da je na njih sjeo japanski sumo borac? Koristite pauze na poslu i između kućanskih obaveza za trbušno disanje, kraće vođene meditacije, opuštajuće kupke, masaže, gledanje zabavnih emisija, slušanje glazbe.

Kao idući korak, smanjite očekivanja od sebe. Jedan od načina na koje to možete učiniti jest da najmanje deset puta završite rečenicu koja počinje sa: „Morao/la bih“ ili „Trebao/la bih“. Zatim umjesto njih oblikujte rečenice koje počinju sa „Želim…“. Možda nešto od stvari za koje si govorite da biste trebali učiniti zapravo i želite učiniti, a zasigurno ima i mnogo stvari koje uopće nisu toliko obavezne koliko ih vi sami sebi namećete.

Savjet psihologinje: Zašto nam je teško (i kako) promijeniti sebe?

Nemojte se predati svojim strahovima i dopustiti da upravljaju vama

Osvijestite crne misli, ali se nemojte boriti protiv njih, već pokušajte pronaći alternativu. Na primjer, ako već pri prvom jačem lupanju srca pomislite da stiže panični napadaj, zamijenite tu misao s nekom realističnijom i konstruktivnijom, kao što je: „Osjećam da mi uzbuđenje raste, vrijeme je da se usmjerim na dobro (trbušno) disanje.“

Nemojte se predati svojim strahovima i dopustiti da upravljaju vama. Izbjegavanje samo još više potiče i održava daljnju anksioznost. Ako ste doživjeli potres dok ste bili na poslu i sada vas je strah vratiti se natrag na radno mjesto, u redu je uzeti nekoliko dana bolovanja, ali je važno da se vratite natrag. Naš mozak najviše i najbrže uči kroz ponašanje. Ne morate odmah provesti cijeli dan na poslu, ali za početak uđite u ured i provedite par minuta na jednom mjestu, duboko dišući. 

Strah je vrlo neugodna emocija – ali i prolazna 

Strah je vrlo neugodna, ali i prolazna emocija. Osim toga, najintenzivniji strah osjećamo prije same izloženosti onome čega se bojimo, a zatim se on u pravilu postupno smanjuje. Zapamtite to kada se izlažete neugodnim situacijama i oboružajte se strpljenjem.

Umjesto fokusiranja na uklanjanje izvora anksioznosti ili same anksioznosti, neka vam cilj bude sprječavanje anksioznosti da upravlja vašim životom i da ostvarujete svoje ciljeve. A to je upravo ono što će smanjiti anksioznost!

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

5 stvari koje će vam pomoći da lakše prebrodite pandemijsku zimu

Strah, neizvjesnost, ekonomska kriza, bolest... toliko je strahova povezanih sa zimom i koronavirusom. A zima je i bez pandemije za mnoge teško razdoblje, pogotovo ako pate od sezonske depresije. Ovi savjeti stručnjaka neka vam pomognu da što bezbolnije prebrodite ovo teško razdoblje

6 korisnih savjeta za one koji tuguju za životom prije pandemije

Stručnjaci vjeruju kako je pandemija koronavirusa zarobila svijet u neku vrstu kolektivne i kronične tuge, jer žalimo za poslovima, vezama, praznicima, normalnošću i ostalim opipljivim i nematerijalnim gubicima. Kroničnu tugu doživljavamo na mnogo načina, a mi donosimo savjete kako je što lakše prebroditi

Dr. Hrvoje Handl: Energiju straha iskoristite da učinite nešto dobro

Ljudi moraju razumjeti da se smiju smijati. Ok je i plakati. Treba si dopustiti plakati, ali važna je ravnoteža. Važno je i nazdraviti i biti sretan što si živ. Empatija i suosjećanje za ljude koji su izgubili sve ne poništava moju sreću zbog svega što imam, sreću što sam živ...

Je li ispravno dijeliti sreću u vrijeme pandemije (i nakon potresa) na društvenim mrežama?

Liječnici smatraju kako je sreća, osim za to da se osjećamo dobro, iznimno važna i za samo zdravlje ljudi. No istovremeno 'trljati' nekome nos na Instagramu fotografijama fine hrane dok su ostao bez krova nad glavom i mogućnosti da si uopće pripremi topli obrok, može se učiniti u najmanju ruku neprimjerenim

Povezano

Svi to radimo: Zašto ljudi ogovaraju i kada to može biti i pozitivno

Opće je mišljenje kako je tračanje sinonim za zlonamjerne glasine. Ali to je zapravo jako prirodno ponašanje - integrirani dio komunikacije, dijeljenje informacija i građenja zajednice. Ne mora nužno predstavljati nešto negativno, može biti pozitivno ili neutralno

Bliži se Black Friday: Zašto neki ljudi vole ‘Crni petak’ – a drugi ga mrze?

Psihološka istraživanja upozoravaju na to da postoji nekoliko čimbenika koji određuje na kojoj ćete strani završiti - ili ćete kupnju na dan najvećih popusta planirati tjednima prije, ili ostati kod kuće, bez ikakve želje za čekanje u redovima i trošenjem novca

Financijski stručnjaci savjetuju: Može li se novcem kupiti ili zamijeniti sreća?

Može li novac 'kupiti' vrijeme, mentalni mir i životnu sigurnost, te u kojoj mjeri on određuje jesmo li sretni? Vrijedi li doista deviza kako 'novac ne može kupiti sreću' otkrivaju nam financijski stručnjaci

Svi pričaju o tome: Što doista predstavlja pojam mindfulness? 

Ako se pitate kako osnažiti svjesnost, donosimo vam nekoliko savjeta koji će vam pomoći da to uspijete. Fokusom na sadašnji trenutak i trenutne senzacije u tijelu zapravo radite na tome da se mentalno i tjelesno učite svjesnosti. Redovnom praksom učite kontrolirati sve mentalne procese. A kao rezultat, doživljavat ćete manje stresa i osjećat se slobodnije

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime