Subota, 24 srpnja, 2021

Je li doista ‘zarazno’: Zašto zijevamo kada vidimo druge da to rade?

Danas je jedna od najpopularnijih teorija zašto zijevamo - uzbuđenje. No, postoje teorije i o 'hlađenju mozga', kao i o povezanosti s empatijom...Što je od toga zapravo istina?

Jeste li se ikada zapitali zašto je zijevanje tako zarazno? Svi to doživljavamo – vidite prijatelja, osobu u javnom prijevozu ili, čak, nekoga na TV-u da zijeva pa i sami otvarate usta.

Definitivno znate što je zijevanje, ali evo znanstvenijeg objašnjenja: “Aktivnost zijevanja sastoji se od nehotičnog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja čeljusti nakon čega slijedi duboko udisanje i polagani izdah”, objašnjava psiholog Reyan Saghir te dodaje: “Znanost koja stoji iza ovog svakodnevnog događaja, još uvijek nije u potpunosti razumljiva.”

Zašto uopće zijevamo?

A tu je i taj najčudniji dio zijevanja – zarazno je. Iako znanost nije konačna, postoji mnoštvo studija o ovom nehotičnom fenomenu pomoću kojih možemo stvoriti prilično zaokruženu sliku zašto zijevamo kad vidimo kako drugi zijevaju, stoga zaronimo u psihologiju.
Prije nego što ispitamo zašto zijevamo kad to čine drugi, vrijedi razumjeti zašto uopće zijevamo. Mogli biste pretpostaviti da zijevamo kako bismo pokušali unijeti više kisika, u što su zapravo znanstvenici vjerovali do prije 30-ak godina. Međutim, ta je teorija opovrgnuta nizom eksperimenata objavljenih 1987. godine koji nisu pokazali nikakvu korelaciju između nedostatka kisika i poriva za zijevanjem.
Danas je jedna od najpopularnijih teorija zašto zijevamo – uzbuđenje.
“Kako se umaramo, posebno kada gledamo nezanimljive ili neinteraktivne ponavljajuće podražaje poput predavanja, naše tijelo zijeva kao sredstvo za buđenje”, kaže dr. Saghir te dodaje: “Studije su pokazale da je to istina tamo gdje otkucaji srca pojedinca rastu i dosežu vrhunac 10-15 sekundi nakon zijevanja, slično udarcu kofeina.”

‘Hlađenje’ mozga i empatija

Zijevanje je također povezano s ‘hlađenjem’ mozga, što bi moglo biti razlog zašto više zijevate s porastom temperature.
“Kada se mišići lica opuste, omogućuju gubitak topline u venama lica, a ulazak hladnog zraka pomaže u smanjenju temperature mozga putem konvekcije”, kaže dr. Saghir. Prema istraživačima, ideja je da ako ste vrući, ali još uvijek dovoljno hladni pa će vam velik dah zraka sniziti tjelesnu temperaturu (tj. Upravo ste iz vrućeg prešli u hladnije), u savršenom ste stanju za zijevanje.
Prema istraživačima, empatija je najvjerojatniji razlog. “Kako ljudi stare, pojačavamo svoj psihosocijalni i neurološki razvoj, uzimajući druge osobe koje zijevaju kao znak da i mi trebamo zijevati”, kaže dr. Saghir. Poznat kao ehofenomen, događa se i kod čimpanza i pasa, kao i kod ljudi.

Naš je mozak programiran da kopira ljude oko nas

Ali zijevanje nije jedina stvar pri kojoj se primjećuje ovo ponašanje, tj. kopiranje. Primjerice, svakodnevno neprestano i automatski oponašamo druge riječi (eholalija) ili postupke (ehopraksija) koji se obično uklapaju. Ispostavilo se da je to sasvim prirodno – naš mozak je doslovno programiran da kopira ljude oko nas.
“Studije su pokazale da zijevanje pokreće ‘zrcalne neurone’ u desnoj stražnjoj donjoj frontalnoj girusi mozga, koji se aktiviraju prilikom izvođenja ciljanoga ponašanja radi istinske imitacije, čineći refleksu zijevanja fizički nemogućom za odoljeti jer je naš mozak tako programiran”, dodaje dr. Saghir.
Vrijedno je napomenuti da je ova reakcija ograničena samo na potpuno razvijene mozgove. “Kao mentalno zdrave odrasle osobe, naš će nas psihosocijalni razvoj tjerati da zijevamo kada to čine i drugi. Ali kod osoba kojima nedostaje ispravan mentalni razvoj, ne vidi se zarazni učinak zijevanja”, kaže dr. Saghir i dodaje: “Primjerice, utvrđeno je da studije na djeci koja još uvijek razvijaju neuronski mehanizam zijevaju samo kad su umorni, a ne kao odgovor na novo zijevanje. Slično tome, kod odraslih osoba iz spektra autizma ili šizofrenije, ne dolazi do ‘uzvraćanja’ zijevanja.”

myxnvmncxbn

Uz sve to, ‘skloniji’ smo i kopiranju zijevanja od osobe do koje nam je stalo. Vraćajući se natrag na koncept zijevanja iz empatije, studije su pokazale da smo skloni više kopirati zijevanje kada imamo bliskiju vezu ili odnos sosobom koja zijeva.
“Primjerice, ako član obitelji zijeva, veća je vjerojatnost da ćete i zijevati, nego kada to napravi neki neznanac. To je zbog empatične veze koju naš mozak čini da suosjećamo s osobom koja zijeva i želimo nenamjerno zrcaliti njihove postupke”, kaže Dr. Saghir.

S tog stajališta možemo govoriti i o tome da je zijevanje svojevrsni dokaz koliko ste empatična osoba – i koliko duboko želite ojačati veze s onima koji su vam bliski.
I, velike su šanse, uz sve ove razgovore o zijevanju i pogled na naše fotografije – da se upravo sada osjećate spremnim – zijevnuti!

Pročitajte još...

Budućnost društvenih mreža: Instagram je mrtav (samo on to još ne zna)!

Iako IG još uvijek nastoji 'prodati' imidž platforme koja prikazuje 'pravu stvarnost', iza kulisa mu prijeti propast. Jer, poput matične tvrtke, Facebooka, i megalitski mamut društvenih mreža suočava se s 10 potencijalno nepremostivih izazova koji će dovesti do njegovog neizbježnog izumiranja u godinama koje dolaze

‘Vježbanje’ mozga: Kako možete povećati svoj kapacitet za sreću?

Kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki mentalna gimnastika za naš intelekt, 'vježbanje' mozga da osjeti (i ostane) s emocijama sreće, smirenosti i zadovoljstva je mentalna gimnastika za naše emocionalno zdravlje

Čamljenje – dominantna emocija 2021. godine! Evo kako je prevladati

Osjećate se kao da u vama nema više radosti, sve vam je dosadno i nemate želju niti volju ni za čim? Niste jedini, lockdown i socijalno distanciranje na mnoge je ostavilo upravo takav utjecaj.

Jer veselje je u malim stvarima: 10 načina da budete sretni – svaki dan!

'Drugačiji dan. Ista priča' - postala je vaša mantra? Samo malom promjenom nekih ustaljenih navika možete povećati 'kvocijent vaše osobne sreće' i pronaći nove inspiracije za živjeti ispunjeniji život

Povezano

Pravila higijene: Ovo su jedina 3 dijela tijela koja trebate prati svaki dan

Pretjerano tuširanje ili kupanje zapravo mogu donijeti više štete nego koristi. Sapunom zapravo trebate oprati samo tri dijela tijela, a ostale - dobro ispirati vodom!

Poticaj za uravnoteženiji život: Zdravi ljudi rade ovih 10 stvari drugačije

Ovih 10 navika zajedničke su zdravim ljudima, a nekoliko malih promjena dnevne rutine  sve su što vam je potrebno za (dobar) početak. I ne morate ih provoditi sve odjednom - riječ je o ravnoteži i uvođenju novih navika vlastitim tempom

Matea Hrboka Zekić: Kako se nositi s raznim tegobama tijekom putovanja?

Muči vas zatvor, otečene noge, koža vam je 'buknula'... Kako bi vaš godišnji odmor zasluženo prošao u što upuštenijem i ležernijem ugođaju, upoznajte se s najčešćim zdravstvenim problemima tijekom godišnjih odmora te kako ih možemo prevenirati i liječiti

Dobra vijest: Ljubitelji kave imaju manji rizik od kroničnih bolesti jetre

Ispijanje bilo koje vrste kave povezano je sa smanjenim rizikom od obolijevanja i umiranja od kronične bolesti jetre, u usporedbi s nekonzumiranjem kave. A najveća korist, tvrde stručnjaci, dobiva se ispijanjem tri do četiri šalice kave dnevno!

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime