Neki vide siestu kao znak lijenosti, niske energije ili čak bolesti. No, novo istraživanje sugerira kako popodnevni san može mentalno pomoći da budete skoncentriraniji i bolje pamtite – ako ste stariji od 60 godina.
Prema istraživačima, starije odrasle osobe koje su popodne drijemale postigle su više rezultate na kognitivnom testu od onih koji nisu.
Bolje rješavanje problema, radna memorija, verbalne sposobnosti…
Studija objavljena u časopisu General Psychiatry promatrala je fizičko i kognitivno zdravlje između 2214 ljudi starijih od 60 godina koji žive u velikim gradovima u Kini. Od toga je 1.534 redovito popodne spavalo, dok 680 nije.
Istraživanje je otkrilo da su spavači postigli ‘znatno veći rezultat’ na Mini Mental State ispitu (MMSE), standardiziranom testu za demenciju koji uključuje procjenu vizualno-prostornih vještina, raspona pažnje, rješavanja problema, radne memorije, lokacijske svijesti i verbalnih sposobnosti.
Drijemanje pomaže mozgu da se ‘resetira’
Spavači su se posebno dobri pokazali u posljednje tri kategorije, prema studiji koju je vodio dr. Lin Sun iz Centra za Alzheimerovu bolest i srodne poremećaje u Šangajskom centru za mentalno zdravlje.
“Spavanje je povezano s vašom sposobnošću učenja”, rekla je Davina Ramkissoon, direktorica dobrobiti tvrtke Zevo Health. “Drijemanje pomaže mozgu da se oporavi od izgaranja ili preopterećenja informacijama. Dok drijema, mozak uklanja nepotrebne informacije s privremenih skladišta kako bi ih pripremio za apsorpciju novih informacija.”
Prednosti nadilaze oštrinu
Studijska skupina – i oni koji spavaju i oni koji ne spavaju – spavala su u prosjeku 6,5 sati tijekom noći. Popodnevni je san definiran kao najmanje 5 minuta sna, ali ne više od 2 sata, bilo kad nakon ručka.
Jedna od slabosti studije bila je ta što istraživači nisu pitali sudionike koliko su drijemali ili u koje određeno doba dana.
“Idealno, zdravo drijemanje je popodne između 13 sati i 15 sati i traje od 10 do 30 minuta”, rekla je Katherine Hall, trenerica spavanja u Somnusu. “Ako ste u mogućnosti odspavati poslijepodne, predstoji vam velika korist. Studije sugeriraju da je drijemanje izvrsno za poboljšanje raspoloženja, energije i produktivnosti, a istodobno smanjuje tjeskobu te fizičku i mentalnu napetost.”
Kratko popodnevno spavanje može omogućiti osjećaj budnosti i spremnosti za rješavanje ostatka dana bez osjećaja “inercije spavanja” – zbunjenosti, dezorijentiranosti i mrzovolje koju možete osjetiti nakon buđenja, dodala je.
“Ako ste u stanju drijemati dulje vrijeme, recimo 60 minuta, to može pomoći kod učenja”, kaže Hall. “Za vrijeme ovog duljeg drijemanja mozak će početi prenositi uspomene iz vašeg privremenog objekta za zadržavanje – hipokampusa – u njihov stalni dom, korteks.”
Nisu sva drijemanja zdrava
Svaka osoba može imati koristi od kratkog drijemanja sredinom poslijepodneva. Dokazano je da manje od 30 minuta spavanja povećava budnost, poboljšava kognitivne performanse i bolje raspoloženje za ostatak dana.
Ako vam se često drijema (dulje od 1 sata), to bi mogao biti signal da vaša količina ili kvaliteta noćnog spavanja nisu dovoljni. Mnogi poremećaji i lođe navike mogu utjecati na količinu i kvalitetu spavanja… Poput, primjerice, dugog boravka ispred zaslona i jakih svjetala, te dugi radni dan.
Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li potreba za većim snom kod starijih osoba – uključujući više drijemanja – znak da tijelo pokušava nadoknaditi povećanu upalu povezanu s kognitivnim padom i demencijom, objasnio je Singh.