Na konzumerizam se gleda više kao na društveni fenomen nego na psihološki poremećaj koji se manifestira kompulzivnim kupnjom. U svojoj biti to je ovisnost. Osoba koristi stvari ne zbog funkcionalnosti nego zbog posjedovanja, kao i zbog stvaranja nerealne slike o sebi. Nažalost, takvo ponašanje podržavaju pojedini mediji, reklamne kampanje, veliki trgovački centri, korporacije, banke i eksponirane javne osobe.
Prema nekim podacima, više od 80.000 građana Hrvatske ima ozbiljne poremećaje vezane uz nekontroliranu, patološku kupnju, a koja nije utemeljena na stvarnim potrebama i realnim financijskim mogućnostima. Riječ je o kupnji koja nije ciljana, često se kupuju nepotrebne brendirane stvari, gomilaju se predmeti. Na kraju mjeseca nedostaje novaca za važne, životne stvari kao što su hrana i računi pa se novac mora posuditi. Bez obzira na to, nervoza i tjeskoba tjeraju osobu u daljnje kompulzivno kupovanje.
Kupnja pomoću bankovnih kartica, a posebno ona preko Interneta pogoršava situaciju. Osoba ne koristi pravi novac i postoji fantazija da novca ima u neograničenim količinama.
Koliko smo podložni konzumerizmu, najbolje nam je pokazala situacija s početka pandemije kad su ljudi pohrlili u trgovine i ispraznili police prehrambenih i higijenskih proizvoda
Pa ipak, tijekom nekoliko tjedana u karanteni dokazali smo sebi da možemo preživjeti bez kupnje suvišnih stvari. Kako se u danima koji nam dolaze, a neizvjesnost oko gubitka posla i nove pandemije koronavirusa raste, ne vratiti konzumerizmu?
1/ Odreknite se kreditnih kartica i minusa na računu. Kreditne kartice jednostavno vratite u banku. Ili ih zaledite u zamrzivaču. Odreknite se minusa na tekućem računu. Na taj način ćete uspostaviti kontrolu i granice nad svojim financijama. Počnite voditi svakodnevnu evidenciju koliko trošite i na što. Na kraju mjeseca imat ćete crno na bijelo gdje odlazi vaš novac.
2/ Odreknite se kupnje preko Interneta. Posebno u kasnim večernjim satima i noću ovaj način kupnje lako izmakne kontroli. Lako je kliknuti ‘Kupi’, ispuniti obrazac i pošiljka već putuje k vama. Kad se ujutro probudit, najčešće se pitate je li vam to baš trebalo? Radije prespavajte. Ako i sutra mislite da trebate taj predmet, kupite ga.
3/ Treba li mi ovo zaista? Ovo je pravo pitanje prije nego dođete s novim predmetom na blagajnu u trgovini. Ovo pitanje si možete postaviti i dok radite sezonsko spremanje ormara. Skloni smo gomilanju stvari koje nam ne trebaju. Za neko buduće vrijeme. Pravo pitanje jest – jeste li taj odjevni predmet nosili posljednjih šest mjeseci?
4/ Kupovanje zamijenite drugim navikama. Pronađite zdraviju i jeftiniju ovisnost. Ples, pilates, trčanje, slikanje, pisanje, glazbu, boravak u prirodi. Mora postojati nešto što će vas ispuniti iznutra i zbog čega ćete biti zadovoljni.
5/ Potražite stručnu pomoć. Ako i dalje osjećate snažnu žudnju, kompulzivnu potrebu, tjeskobu i prazninu, pravo je vrijeme da se pozabavite ’emocionalnim rupama’ u sebi. Skloni smo zatrpavati emocionalne praznine stvarima, hranom, lošim odnosima, pušenjem i drugim ovisnostima. Skupite hrabrosti i napravite taj korak. Znam da zvuči zastrašujuće, ali uz pomoć dobrog stručnjaka sprijateljit ćete se sa sobom prije nego što ste očekivali i ostaviti loše navike u prošlosti.
Sandra Karabaić rođena je u Rijeci 1972. godine, gdje i danas živi i radi. Diplomirala
je socijalnu pedagogiju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Dodatno je završila edukaciju iz Integrativne psihoterapije (Zagreb), jednogodišnji trening (5Ritmova) terapije pokretom i plesom (Švicarska, USA) te dvije godine edukacije iz plesne terapije (Zagreb). Trenutno radi kao socijalni pedagog u školi te psihoterapeut i plesni terapeut u
privatnoj praksi. Prvu zbirku priča „Babuške“ objavila je u travnju 2018. godine u izdanju Centra za kreativno pisanje „CEKAPE“. Ima osmogodišnje iskustvo rada u novinarstvu kao novinarka i urednica. Radila je u svim medijima, ali najviše na televiziji.