Istraživanja govore da gotovo trećinu svog života prospavamo, a pozitivne strane kvalitetnog sna dugotrajno djeluju na naše općenito zdravlje. Pa iako svaki čovjek individualno treba određeni broj sati za spavanje, uobičajena preporuka je osam sati na noć.
S druge strane, većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda, dok je nekim ljudima dosta samo pet i pol sati sna. No, ima i onih koji spavaju i do devet i pol sati na noć. Stručnjaci te podatke objašnjavaju činjenicom da je potreba za snom uvjetovana genetskim nasljeđem, higijenom spavanja, kvalitetom sna i dnevnim ritmom.
Kemijske rakcije u mozgu
Dobro prospavana noć vrlo je važna za normalan rad mozga. Naime, tijekom sna, u mozgu se izmjenjuju čitave kaskade kemijskih reakcija, obnavljaju se veze među neuronima, a informacije koje smo primili tijekom dana traže svoje mjesto u memorijskom sklopu. To je razlog zbog kojeg kvalitetan san ima veliku važnost na naše sposobnosti pamćenja.
Potvrdila su to brojna istraživanja koja su pomogla da se shvati zašto djeci treba više sati spavanja i zašto je spavanje važan dio oporavka nakon moždanog udara ili ozljede mozga. U prvoj godini života djeca su u fazi neprestanog “pospremanja” informacija potrebnih za motoričko funkcioniranje organizma, a upravo količina podataka koju trebaju zapamtiti daje odgovor na pitanje zašto im, u usporedbi s odraslima, treba više spavanja.
Kako spavati poput bebe: tehnike koje će vam pomoći da brzo utonete u san
Zašto baš 8 sati sna dnevno?
Istraživači su tijekom eksperimenta o spavanju smjestili jednog ispitanika dobrovoljca u prostoriju bez prozora u kojoj je bilo moguće kontrolirati izvor svjetlosti. Svjetlo je bilo upaljeno 16 sati, a ugašeno osam sati, ali ispitanik ga je također mogao paliti i gasiti kada je to želio. Prije provođenja eksperimenta ispitanik je uobičajeno spavao šest i pol sati na noć. Prve eksperimentalne noći prespavao je osam sati, druge 10, treće 12, a četvrte 14 sati. U sljedećih sedam noći duljina spavanja se polako smanjivala, da bi se zaustavila na osam sati i 13 minuta.
Ovaj eksperiment ponavljan je puno puta, u njemu su ispitivane različite grupacije ljudi, ali rezultati su uvijek bili slični, te je tako utvrđena potreba za osam sati sna na noć.
Otkrili smo: 5 najboljih esencijalnih ulja koja nam pomažu da spavamo poput – bebe!
Preporuke za miran san:
Prije odlaska na spavanje prigušite svjetlost, isključite glazbu i TV i izbjegavajte visoku ili nisku temperaturu u sobi. Ako je potrebno stavite čepića za uši, provjetrite prostoriju prije spavanja, spustite roletne…
Izbjegavaje konzumiranje tekućine nakon 20 sati uvečer, što će smanjiti broj buđenja po noći zbog mokrenja. Posebno se to odnosi na alkohol koji početno smiruje i može olakšati padanje u san, no on se tijekom spavanja počne razgrađivati i izlučivati iz organizma, što izaziva snojenje ili potrebu za odlaskom na zahod.
Iako vam se čini kako će vas cigareta prije spavanja opustiti to nije točno. Nikotin je stimulant i svakako ga ne bi trebalo konzumirati, posebno neposredno pred spavanje ili prilikom buđenja po noći.
Ne preporuča se spavanje tijekom dana, osim kratkog odmora od 10-15 minuta otprilike osam sati nakon buđenja. Posebno se to odnosi na ljude koji teško usniju, pa bi oni trebali u potpunosti izbjegavati dnevno spavanje.
Kofein je još jedan stimulans, a nalazi se u kavi, gaziranim sokovima, čaju, čokoladi i različitim lijekovima koji se mogu dobiti bez liječničkog recepta pa bi ih trebalo izbjegavati barem četiri do šest sati prije spavanja. Međutim, ljudi koji konzumiraju velike količine kofeina moraju paziti da ne smanje njegov unos odviše naglo, jer to može izazvati glavobolje, te tako onemogućiti san.
Također, konzumiranje velikih količina hrane neposredno prije odlaska u krevet zasigurno će loše utjecati na spavanje. Preporuča se izbjegavanje proteina koje je bolje zamijeniti ugljikohidratima ili mliječnim proizvodima.