Prema službenim podacima HDS ZAMP-a, domaći i svjetski glazbeni autori su za 2019. godinu primili ukupno 101,5 milijuna kuna autorskih naknada.
Među 7300 članova Hrvatskog društva skladatelja koji su sudjelovali u prošlogodišnjem obračunu prava, nalaze se i veoma mlade autorice i autori koji su tek prošle godine ozbiljnije zakoračili na scenu. Neki su to učinili samo s jednim djelom ili singlom, neki cijelim albumom – no ohrabruje vidjeti kako su taj uspjeh u eteru ili na koncertnim pozornicama, a prije svega predanost glazbi, rezultirali i značajnim rastom prihoda od autorskih prava.
Probrali smo zato 15 novi(ji)h imena koja su se na obračunima honorara za prethodnu godinu imala prilike uvjeriti u dobro funkcioniranje sustava kolektivnog ostvarivanja prava. Neki su od njih tek prošle godine ispisali prve note, a neki već i prethodnih godina imali (manje) prihode od glazbenog autorstva, no svi su tek u 2019. napravili ozbiljnije proboje na scenu, pa osjetili i dobre strane tog dijela profesije glazbenik.
Podsjetimo, svako djelo koje glazbeni autor napravi, prijavljuje HDS ZAMP-u koji obrađuje i prati korištenja tog djela u javnosti. Emitiranja i izvođenja tih pjesama, od radija i TV-a do koncerata i priredbi, autorima pjesme donose honorare temeljem kolektivnog ostvarivanja autorskih prava koje im ZAMP isplaćuje u nekoliko navrata godišnje.
Matija Cvek (1993.) glazbenik je i autor koji je 2019. proveo radno: u studiju, na snimanjima „A-strane“ ili na nekoj od pozornica diljem zemlje. Intenzivan radni tempo, sati provedeni u kombiju i na tonskim probama te produktivne suradnje isplatile su mu se, između ostalog, i putem autorskih honorara HDS ZAMP-a.
„2019. je za mene definitivno bila plodonosna i prožeta naletima inspiracije. Od tri singla, „Drama“ je ostvarila najveći uspjeh. Moj producent, Alan Dović, i ja ulažemo veliki trud, vrijeme, novac i energiju te se trudimo biti originalni i zaigrani u idejama. Također, moram zahvaliti svojoj diskografskoj kući i menadžmentu koji obavljaju odličan posao u predstavljanju i promociji pjesama“, izjavio je Cvek.
No, kako taj uspjeh učiniti opipljivim te ostvariti povrat umjetničke, ali i financijske investicije?
„Sustav zaštite autorskih prava smatram izuzetno važnim za motivaciju, daljnju kreativnost i samu psihu autora. Vrijeme, maštovitost, ideja, ljubav, rad i novac investicije su koje kao autor ulažeš bezuvjetno i beskompromisno, a biti primjereno zaštićen i nagrađen za svoj ulog apsolutna je pravda“, objašnjava Matija te nastavlja: „U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, zaštita autora važnija je no ikad. Ovim putem šaljem pohvale HDS ZAMP-u za svu transparentnu pomoć kojom su ohrabrili i zaštitili autore i glazbenike!“.
Lu Jakelić (1993.) kantautorica je koja je u 2019. objavila svoj autorski album prvijenac “Sve o čemu sam šutjela“. Porijeklom iz Đurđevca, osvojila je radijski eter singlom „Domine“, nježnom baladom „Možda“ i istoimenim singlom “Sve o čemu sam šutjela”. Nakon 400 ljudi koji su posjetili promociju albuma, Lu je za CMC televiziju nekoliko puta istaknula koliko joj je publika važna:
“Bez publike i ljudi koji ne prihvate tvoje misli, glazba i autorstvo ne stoje na iskrenim temeljima. Mislim da se to isključivo gradi prirodnim i iskrenim odnosom te radom”.
Lu je, između ostalog, ostvarila i nominaciju za Porina u kategoriji novog izvođača. U emisiji „Autorica“ koju je u suradnji s CMC-jom radi promocije žena u domaćoj glazbi pokrenuo HDS ZAMP, sudjelovala je i Lu te istaknula kako je “bitno poštovati autorsko pravo i autorske timove, posebice one ženske koji su u manjini.” Njen iskren i autentičan izričaj zalog su njenog daljnjeg kantautorskog rasta i razvoja.
Uz brata Ivana, Hana Huljić (1990.) nastavlja „obiteljski posao“ stvaranja pjesama i snalaženja u različitim žanrovima, od pop glazbe do klasike. Svestrana Hana, inače diplomirana kompozitorica, u 2019. je započela svoju samostalnu karijeru, a na svojim je pjesmama, uz skladateljski, nositeljica i aranžerskog udjela. „Godina 2019. bila je prekretnica mog glazbenog stvaralaštva jer sam se, pored pisanja klasične glazbe, okrenula i kantautorskom radu. Motivaciju pronalazim unutar sebe, svakodnevno me vodi osjećaj da nešto moram napisati ili raspisati, osjećam to kao svoju dužnost. Najviše uspjeha zabilježila je moja obrada skladbe ‘Dvaput san umra’, koju sam preradila za filharmoniju i zbor. Bila je u nominaciji za Porin i to me dodatno potaknulo da se nastavim baviti orkestralnim radovima“, objasnila je Hana.
Glazbeni par, Antonela Đinđić (1996.) i Marko Kutlić (1995.), i njihov duet „U zagrljaju spašeni“ našao se među 10 najemitiranijih pjesama na domaćim radijskim i tv postajama u 2019.
Marko je svoj uspješni niz nastavio i pobjedom na 67. Zagrebačkom festivalu u siječnju 2020. Pobjednička pjesma, „Samo nek’ ona sretna je“ na dobrom je putu da obilježi radijski eter i u 2020. godini.
Đuro Ravenšćak (1993.) iz Dugog Sela primjer je autora iz sjene: zaslužan je za glazbu i tekst pjesme „Slavimo ljubav“ koju izvodi Stjepan Lach. Zahvaljujući emitiranjima na lokalnim postajama i programu HRT-a, Ravenšćak se iz prve ruke uvjerio u učinkovitost sustava kolektivne zaštite autorskih glazbenih prava.
Jedno od kantautorskih imena koja su obilježila 2019. je i ono Nike Turković (1995.) koja je predstavila singl „U mraku“. Glazbeni talent u kombinaciji s predanim radom te financijska ulaganja, pogotovo u produkciju i video spot, ostvarili su joj povrat barem dijela uloženog putem autorskih honorara.
„Iza te pjesme, kao i iza ostalih, stoji tim ljudi s kojima radim – od pisanja i produkcije, pa do spota čija je postava zapravo dosta velika. To su bile velike investicije, pomno planiranje, veliki angažman svih uključenih i ponajprije, ogroman trud koji je uložio baš svatko na projektu. HDS ZAMP je tu iznimno važan za sve glazbenike, to je sustav na koji se možemo osloniti, koji brine o našim pravima i na kraju donosi povrat za bar dio našeg truda i naših investicija“, izjavila je Nika zaključivši:
„Dug je to put, ali lijepo je vidjeti da se kroz vrijeme isplati“
Prošla je definitivno bila godina i Nikole Vranića, odnosno J.R. Augusta (1989.). Za svoj album „Dangerous waters“ pokupio je sve nagrade koje su se pokupiti mogle, no važno je naglasiti da njegov uspjeh nije slučajan, ni preko noći. Iza osvojenih Porina i RockOffa, pa i domino-rasta autorskog honorara, stoji višegodišnji rad i katalog od više desetaka pjesama, da ne spominjemo i održavanje pogona mnogoljudnog benda i pratećeg zbora.
„Da nisam učitelj engleskog u školi, ne bih mogao većinu novca koji zaradim opet ulagati u svoju muziku“,
realan je Vranić.
Značajan skok u odnosu na prethodnu godinu zabilježili su članovi rock benda The Splitters, zatim autori Igor Drvenkar (1991.) i Aklea Neon (1990.). Drvenkar je frontman benda GEA te autor singla „Na mome nebu“ iz 2019., dok su Akleinu godinu, između ostalog, obilježili zapaženi nastup na dvije manifestacije suprotnog glazbenog pola, Dori i RockOffu.
Izvan dominantnih pop i mainstream žanrova, rastom autorskih honorara izdvojila se klasična skladateljica Sara Glojnarić (1991.), nekadašnja dobitnica HDS-ove stipendije “Rudolf i Margita Matz” te brojnih međunarodnih priznanja. Na polju elektronske glazbe, istaknuo se DJ Tom Bug (1984.), dobitnik nagrade Ambasador čija se glazba pušta u klubovima i radio postajama u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Australiji, Švicarskoj i mnogim drugim zemljama.
Dvostruko LP izdanje, samostalni koncerti, nastupi na festivalima i status predgrupe imenima poput Anne Calvi i Courtney Barnett obilježili su 2019. godinu za kantautoricu Mary May (1986.). No, kako se to odrazilo na njene autorske honorare, s obzirom na alternativni izričaj i pjesme na engleskom?
„Svakako moj autorski honorar nije nešto od čega bi se moglo živjeti, ni blizu. Moje zadovoljstvo u muzici ne dolazi iz autorskih honorara, ono je potpuno druge prirode. No, izrazito sam zahvalna što u ovoj industriji postoji razrađen sustav kolektivne zaštite prava. Neću reći da taj sustav u potpunosti razumijem, ali sam sretna da postoje pravila o korištenju djela u koje sam kao autorica i glazbenica uložila svoje vrijeme, trud, resurse“, objašnjava Mary koja, s obzirom na okolnosti, nema značajnijih planova za 2020:
„Novi materijal – kad bude, novi album – kad bude, novi val korone – nadajmo se ne više, a glazbeni novi val – uvijek!“
Što je zajedničko svim ovim mladim glazbenicima i njihovom glazbenom putovanju?
„Ovi mladi ljudima glazbi donose nešto autentično svoje, no ipak zanimljivo i širem krugu publike ili medija. Na taj način bolje „isplivaju“ od onih koji možda koriste uobičajene obrasce, ili od njih pak i suviše odskaču. Nažalost, glazbeni talent često nije sam dovoljan da bi se ostavilo traga već to zahtijeva i značajna ulaganja, od vremena, socijalnih kontakata i fizičkih napora do financijskih investicija, ulaganja u glazbenu opremu i alata za promociju. Čini mi se da sve više mladih glazbenika sve brže u karijeri prepoznaje HDS ZAMP kao jedan od alata putem kojeg mogu ostvariti povrat, ili bar dio povrata, tih investicija. Naravno da smo ponosni na povjerenje kojeg nam ti mladi kreativci ukazuju, kao i suradnju s njima na razne načine. Zato će im HDS ZAMP i dalje nastaviti pružati pomoć i oslonac. Posebno sljedećih mjeseci koji nikome tko se bavi glazbom neće biti laki“, komentira Milan Majerović-Stilinović, voditelj komunikacija HDS ZAMP-a.
Sve mlade glazbenike i autore poziva da se još bolje upoznaju sa sustavom kolektivne zaštite putem edukativne prezentacije INTRO. Jer, ovo će proći, a glazba će ostati i svojim autorima vrijediti još dugo, dugo.
Ovo su, abecednim redom 15 mladih autora s najvećim postotnim rastom prihoda od autorskih prava za 2019. godinu:
Brusač Tomislav (DJ Tom Bug)
Butirić Marija (Mary May)
Cvek Matija
Drvenkar Igor
Đinđić Antonela
Glojnarić Sara
Huljić Hana
Jakelić Lucija
Jelusić Dino
Kutlić Marko
Negovetić Mia
Neon Aklea
Ravenšćak Đuro
Turković Nika
Vranić Nikola
HDS ZAMP ne objavljuje iznose isplaćenih honorara budući da se radi o privatnim prihodima pojedinca ili nositelja prava)
Naslovni kolaž: press fotografije izvođača