“Jane Fonda. Što je pobogu spopalo Jane Fondu? Žao mi je Henryja Fonde koji je dobar čovjek. Sjajna je glumica, lijepa je. Ali često ode posve pogrešnim putem”, izgovorio je američki predsjednik Richarda M. Nixona 19. rujna 1971. godine. Tim riječima počinje biografski dokumentarni film Jane Fonda u pet činova u produkciji HBO-a.
Život kao potraga za sobom
Jane Fonda kroz film prikazuje svoj život kao potragu za sobom, i to u maniri svog osobnog uprizorenja parole koju je naučila od oca – the show must go on. Njezin život je nemoguće prikazati u samo jednoj kolumni. No, perspektiva koju daje taj film, a to je pogled kroz odnose koji su oblikovale sjene i svjetla njezina identiteta, perspektiva je koja me možda najviše fascinira.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ističući detalje privatnog života i karijere, Fonda u filmu progovara kroz okvir potrage za pravim identitetom odnosa koji su je obilježili – kako bi lakše razumjela tko je ona sama. Prema njezinim riječima, potraga za sobom uključuje raskrinkavanje sjena odnosa koje stvaramo, a posebno raskrinkavanje omota u koji zamotavamo idealiziranu sliku svojih roditelja.
Mixer jednog imidža: Nellie Bly ili priča o ženi koja je pomaknula granice mogućeg
Medijska slika obitelji – simbol američkog sna
U prvom činu, koji je u filmu nazvan Henry, po ocu, prikazuju se crtice iz njezina djetinjstva i početaka glumačke karijere. Medijska slika njezine obitelji bila je simbol američkog sna – bili su imućni, lijepi i bliski. Ali veći dio toga bio je samo mit. Njezina majka Frances Ford Seymour patila je od psihičkih poremećaja uzrokovanih posljedicama seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Bio je to jedan od razloga zbog kojeg se liječila u psihijatrijskoj bolnici Beacon u New Yorku, u kojoj je u konačnici počinila samoubojstvo, kad je Jane imala imala 12 godina.
Jane Fonda je odrasla u sjeni nacionalnog spomenika, glumca Henryja Fonde, oca koji je njegovao američke vrijednosti. Bio je sjajan glumac, ali nevidljiv otac. Ulogu oca u njezinom životu možda je najbolje opisao njezin brat Peter riječima: “Nije imao scenarij u kojem bi pisalo Volim te sine. Da je imao, znao bi to odraditi.” Jane se nije znala približiti njemu, kao otac je bio nedostupan i hladan.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Biti kćer Henryja Fonde značilo je da se od nje očekuje javna slika kćerke koja je pristojna i draga, djevojaka iz susjedstva. Početak njezine karijere i uloge u filmovima poput “Walk on the Wild Side”, “Sunday in New York”, “Any Wednesday” i “Barefoot in the Park”, uprizoruju upravo lik dobre djevojke iz susjedstva, atraktivne Fondove kćeri i talentirane glumice.
No, nakon uloge u filmu “Barbarella” taj lik preuzima obrise seks simbola, što je zasluga njezina prvog muža, francuskog redatelja Vladimira Rogera (drugi čin filma nosi njegovo ime). Rogera je upoznala 1965. na setu filma “La Ronde“. Taj je brak trajao do 1973., a iz njega ima kćer Vanessu.
Mixer jednog imidža: Rosalind Franklin – dokaz da nikada ne treba odustati od cilja
Film koji smatra prekretnicom u njezinom doživljaju sebe je film “Klute” (1971) i uloga visoko profilirane prostitutke koja pomaže u rješavanju kriminalističkog slučaja.
“U ‘Klute’ sam unijela nešto što nikada prije nisam. Tada sam shvatila da se svatko može promijeniti i postati snažan”, rekla je Fonda u filmu. Od dobre djevojke u susjedstvu, medijska slika njezine persone od tog je vremena žonglirala između slike zavodnice i slike odmetnice u očima mainstreama, posebno nakon angažiranosti u antiratnoj propagandi tijekom Vijetnamskog rata te posjeta Sjevernom Vijetnamu 1972. godine.
Treći čin njezina života
Drugog muža po kojem je nazvala treći čin njezina života u filmu, aktivista Toma Haydena upoznala je na antiratnim prosvjedima. Vjenčali su se 1973. godine, a iz tog braka ima sina Troya O’Donovana. Nakon aktivističkog angažmana u Vijetnamskom ratu, Jane Fonda počinje glumiti u filmovima koji se bave osjetljivim društvenim temama ili prikazuju tadašnje društvene probleme poput filmova “Coming home”, “The China Syndrome”, “9 to 5″. U 80-im potom osvaja svijet novom ulogom – onom ikone aerobika.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Izdaje prvi video s vježbama “Jane Fonda’s Workout”. Taj je video probio sve rekorde prodaje tog vremena, a mnogi su kupili video rekorder samo ne bi li u svom domu vježbali s Jane. Možda ste imali tu video kazetu (ili vaši roditelji), no činjenica je da je i ta njezina uloga nastala zahvaljujući drugom suprugu, odnosno kako bi mogli financirati aktivnosti njihove udruge The Campaign for Economic Democracy.
Mixer jednog imidža: Clelia Duel Mosher i razgovori sa ženama o seksu
Birala je muškarce koji su je oblikovali
Četvrti čin u biografskom filmu nazvan je prema trećem mužu, Tedu Turneru, medijskom mogulu. U tom je razdoblju života bila izvan medijskih reflektora, no upravo je tada snažno sudjelovala u brojnim projektima i konferencijama na temu prava i jednakost žena. Od Teda se je razvela nakon devet godina braka.
Zadnji čin filma nosi njezino ime. Za sebe je rekla da ju je kroz život vodila želja udovoljiti ocu, no jednako tako, znala je da mora izaći iz njegove sjene. Kada sada pogleda na svoj život, svjesna je da je birala muškarce koji su je oblikovali. No, unatoč tome ili baš zahvaljujući tome, u tom je činu ona svoja, u miru sa sobom i svojim životom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Danas, u dobi od 84 godine, Jane Fonda je nagrađivana glumica (uz nebrojene nagrade i priznanja, ima i dva Oscara), aktivistica, autorica, producentica, borkinja za ženska prava i diva koja ostaje ikona kulture u kojoj živimo. Odabrala je život u kojem nije odabrala pogled žrtve, nego je rasla kroz odnose i iskustva, onako u maniri očeve parole the show must go on. A vi, imate li vi svoju parolu ili i dalje (barem neki) birate pogled žrtve koju je život kaznio odnosima koji su je obilježili?