Ritam svakodnevice i života je takav da za reprize nema vremena. Veći je problem, istini za volju, taj što za iste nema potrebe. Neću vam sad priznati koliko sam puta repetirao onaj susret dvojice najvećih, Amadeusa medija Andrije Jarka i Ćire, ali to je jedino što sam pogledao više puta od filmskih remek djela domaće i strane produkcije Gospode Glembayevih i Mirisa žene i sportske besmrtnosti Goranova Wimbledona. Jer to je ipak karakterni spoj filma, sporta i novinarstva. I jedino od TV produkcije vrijedno reprize.
Što valja zapamtiti?
Najbliže onome što spada u vrh televizijskih razgovora autorska je emisija Morane Kasapović. Već je šetala ovim retcima jer je sve ono što na Prisavlju nitko nije ili su rijetki oni koji jesu, a od ovog tjedna zaslužuje biti Snjeguljica TV razgovora. Gost je bio profesor Zoran Kurelić, sugovornik iz snova svakom novinaru. Koncentracija intelekta u eteru mogla se opipati, a teme su se nizale skladno kao tango u spomenutom Mirisu žene.
Identitetski liberalizam i kultura rata fokus je teme. Dugo razmišljam i sam kamo nas vodi naglašena korektnost i želja pojedinca da od svega napravi slučaj Priča o Snjeguljici nekima je nepoćudna jer ju je princ poljubio bez pristanka, a Trnoružica isto, valjda, jer je od onoga koji ju je došao poljubiti starija zastrašujući broj godina.
Zadivljujuće je, pak, s koliko uvažavanja profesor Kurelić priča i o onima koji se zalažu za nešto što nije blisko njemu samom. Ono što iz ovog Razgovora s razlogom valja zapamtiti da ljubitelj Snjeguljice i mrzitelj Snjeguljice neće pomiriti razlike između muslimana i kršćana. Akademski autoritet Kurelića tvrdi da će razina konflikta rasti, jer tehnike koja će to ublažiti -nema.
Ideja ljubavi prema medijima mjerljiva je kvalitetom
“Treba čitati Snjeguljicu jer promiče ideju romantične ljubavi”, zaključit će Kurelić.
Ideja ljubavi prema medijima mjerljiva je kvalitetom. Ona u informativnom segmentu stanuje već određeno vrijeme na RTL -u jer je jezgra kvalitete tamo u liku i djelima Amadeusa i Ane Mlinarić. Doprinos kvaliteti je i intervju Damire Gregoret sa Zsoltom Hernadyjem. Možda on nije na vrhu popisa onih čiji bi nam razgovor bio prioritet, ali svakako je bio zanimljiv, informativan drugačiji.
Drugačiji je i dalje Radio Sljeme. U osmo su desetljeće utrčali hrabro i u formi. Nastavljaju biti bliski, topli, znatiželjni i korisni. Marino brinu i o problemima građana, ali i o znanju hrvatskog jezika. Sjajna je Anamarija Knezović Kaurić u društvu profesora Marka Alerića u pola sata jezika ponedjeljkom u rano poslijepodne. Apel slušatelja – Nemojte mi sibilarizirati Trešnjevku!, usporedila je s jačinom apela Vlade Gotovca Čuvajte mi Hrvatsku…… Sve ćemo čuvati i bit ćemo vjerni kvaliteti. Miksamo po medijima i bilježimo gdje uživamo, a ponekad i što nas žulja.