Mozak pasa može prepoznati govor i pokazati različite obrasce aktivnosti prema poznatim i nepoznatim jezicima, piše u zaključku prve takve studije na svijetu. Ovo je veliko otkriće jer je to zapravo prva demonstracija da neljudski mozak može razlikovati dva jezika.
Studija snimanja mozga
“Prije nekoliko godina preselio sam se iz Meksika u Mađarsku kako bih se pridružio Laboratoriju za neuroetologiju komunikacije na Odjelu za etologiju Sveučilišta Eötvös Loránd radi svog postdoktorskog istraživanja. Moj pas, Kun-kun, pošao je sa mnom. Prije sam s njim razgovarala samo na španjolskom. Zato sam se pitala je li Kun-kun primijetio da ljudi u Budimpešti govore drugačijim jezikom, mađarskim”, objašnja Laura V. Cuaya, glavna autorica studije.
Poznato je kako ljudi, čak i preverbalna ljudska dojenčad, primjećuju razliku u jezicima. K tome, nikada ne skrećemo pozornost prema našim psima na to kako određeni jezik zvuči. Zato je Cuaya osmislila studiju snimanja mozga kako bi se to otkrilo.
“Kun-kun i 17 drugih pasa obučeni su da nepomično leže pri skeniranju mozga, gdje smo im puštali ulomke govora ‘Malog princa’ na španjolskom i mađarskom. Svi psi su od svojih vlasnika čuli samo jedan od dva jezika, pa smo na ovaj način mogli usporediti vrlo poznati jezik s potpuno nepoznatim. Također, puštali smo psima kodirane verzije ovih ulomaka, koje zvuče potpuno neprirodno, kako bismo provjerili prepoznaju li uopće razliku između govora i ne-govora”, objašnjava nadalje Cuaya.
Koliko psi doista prepoznaju naše emocije: radost, strah, tjeskobu…?
Neuronska preferencija za govor
Uspoređujući reakcije mozga na govor i negovor, istraživači su pronašli različite obrasce aktivnosti u primarnom slušnom korteksu pasa. Ta je razlika postojala neovisno o tome jesu li poticaji potjecali iz poznatog ili nepoznatog jezika. Međutim, nije bilo dokaza da pseći mozak ima neuronsku preferenciju za govor u odnosu na negovor.
“Pseći mozak, kao i ljudski mozak, može razlikovati govor od negovora. Ali mehanizam koji leži u osnovi ove sposobnosti otkrivanja govora može se razlikovati od govorne osjetljivosti kod ljudi: dok je ljudski mozak posebno prilagođen govoru, mozak psa može jednostavno otkriti prirodnost zvuka”, objašnjava Raúl Hernández-Pérez, koautor studije. Osim otkrivanja govora, pseći mozak je također mogao razlikovati španjolski i mađarski.
Ovi obrasci aktivnosti specifični za jezik pronađeni su u drugoj regiji mozga, sekundarnom slušnom korteksu. Zanimljivo je da što je pas bio stariji, to je njegov mozak bolje razlikovao poznati i nepoznati jezik.
Zašto psi naginju glavu? Razumiju li nas doista što govorimo?
Sposobnost učenja i pravilnostima jezika
“Ova studija je prvi put pokazala da neljudski mozak može razlikovati dva jezika. Uzbudljivo je, jer otkriva da sposobnost učenja o pravilnostima jezika nije isključivo ljudska. Ipak, ne znamo je li ta sposobnost posebnost pasa ili je općenito prisutna među neljudskim vrstama. Doista, moguće je da su promjene u mozgu nakon desetaka tisuća godina koje su psi živjeli s ljudima učinili da oni bolje slušaju jezik, ali to nije nužno tako. Buduće studije će to morati otkriti”, ističe Attila Andics, jedan od autora studije.
“A ako se pitate kako je Kun-kunu nakon preseljenja u Budimpeštu: živi jednako sretno kao što je živio u Mexico Cityju – prvi put je vidio snijeg i voli plivati u Dunavu. Nadamo se da će nam on i njegovi prijatelji nastaviti pomagati da otkrijemo evoluciju percepcije govora”, s optimizmom kaže njegova vlasnica.