Svakodnevno smo bombardirani vijestima s Bliskog istoka, koje nikoga ne ohrabruju Zabrinutost za budućnost, za sebe i za pitanja veća od vlastitog života znakovi su buđenja nove perspektive. Svijet oko nas i njegovi događaji postaju sve značajniji. U ovom strahu nismo sami. Kolektivna anksioznost je pravi fenomen. Ponekad se opisuje njemačkom riječju “weltschmerz” – što otprilike znači “svjetska bol” ili “svjetski umor”. Najčešće se koristi usred globalnih društvenih briga.
Svijet se mijenja i događaju se stvari koje su izvan naše kontrole. Neizvjesnost o tome što bi se moglo dogoditi i činjenica da je većina stvari izvan naše kontrole ugrađuju se u ono što se može opisati samo kao masovni osjećaj nelagode, nemira i brige. Također se može opisati kao kolektivna anksioznost. Iako su nedavni događaji u Ukrajini ponovno probudili ovaj osjećaj, nije prvi put da mi kao društvo to doživljavamo.
Prisjetite se početka pandemije, pada tornjeva blizanaca, prošlih ratova, pa čak i svih prirodnih katastrofa i klimatskih promjena koje smo nagomilali kao planet u prošlosti, neovisno o njihovim posljedicama. Već smo doživjeli kolektivnu tjeskobu i brigu. Ono što je važno znati kad se pojave takvi osjećaji jest kako se nositi s njima!
Što je kolektivna anksioznost?
Objašnjeno na jednostavan način, kolektivna anksioznost je osjećaj očaja i beznađa koji istovremeno doživljava velika masa ljudi. Kolektivna anksioznost često je povezana sa svjetskim događajima koji utječu na mnoge ljude. Tada shvatimo da su svi ljudi neraskidivo povezani jedni s drugima i da bi patnja svakog pojedinca lako mogla postati naša vlastita patnja. Strah dopire do naših egzistencijalnih bića i tjera nas da shvatimo koliko je naše postojanje zapravo krhko.
Godina dana od rata u Ukrajini: Zašto je do njega uopće došlo?
Zašto to utječe na svakoga od nas?
Glavni razlog zašto smo pogođeni ovim fenomenom jest empatija koju imamo kao ljudi. Kombinacija neizvjesnosti i mogućnosti da na nas takvi događaji imaju stvarni učinak kombiniraju se u snažnu emociju koja nas tjera na reakciju. Izloženost vijestima, izvješćima i komentarima situacije stavljaju u perspektivu krhkost života i aktivira instinkt tjeskobe.
Kako se nositi s masovnom anksioznošću?
Najbolji je način razgovarati s osobama s kojima se osjećate dovoljno ugodno da razgovarate i izrazite im svoje osjećaje. Ne držite svoju tjeskobu u sebi. Najvjerojatnije će osoba s kojom razgovarate doživjeti slične emocije. Jedan od ključeva za suočavanje s tim je razumijevanje da niste sami. Priznanje da doživljavate teške emocije u vezi s nečim često je samo po sebi osnažujuće.
Općenito, vjeruje se da je kolektivna anksioznost povezana s osjećajem beznačajnosti ili impotencije kao pojedinca – kad postanemo svjesni koliko malo osoba kao pojedinac može utjecati ili promijeniti ishod situacije. Ipak, postoje fizičke radnje koje možete poduzeti kako bi ste si pomogli. Donacije, podizanje svijesti o načinima na koje se može pomoći putem društvenih mreža, pružanje doma obitelji izbjeglih iz Ukrajine ili drugih ugroženih produčja, samo su neke od njih. Možda će vam ovakve radnje pomoći da se osjećate bolje jer kao pojedinac pomažete najbolje što možete.
Kada je riječ o stvarnom izlaganju situaciji koja uzrokuje kolektivnu tjeskobu, konzumirajte samo onu količinu informacija s kojom se možete nositi. U redu je nakratko se odmaknuti od novina i TV-a i jednostavno pokušati resetirati svoju mentalnu ravnotežu. Svjesno se odmorite od svega i ne vraćajte se sve dok ne osjetite da ste u mogućnosti ponovno primiti informacije. Bilježenje misli i strahova vam također može pomoći. Samo stavite olovku na papir ili otvorite prazan dokument na svom laptopu i pišite tok svijesti. Prenošenje osjećaje u riječi moćno je oruđe.
Gotovo je s izlikama: 5 rješenja za vaše klasične meditacijske isprike i strahove
Prestanite visjeti u svojim mislima, živite u trenutku. Uživajte i radite stvari koje vam donose radost. Ne brinite o stvarima na koje sami ne možete utjecati. Ostavite brige iza sebe i usredotočite se na normalan svakodnevni život. Uživajte i radite stvari koje će vam donijeti radost, bilo da se radi o crtanju, pletenju ili plesu! Briga o sebi i održavanje normalnog svakodnevnog života uz redovne obroke i aktivnosti na otvorenom važno je čak i kad vas sve brige svijeta obeshrabruju.
Konačno, ako u bilo kojem trenutku cijela situacija za vas postane preteška i krene utjecati na vašu sposobnost da učinkovito funkcionirate u svakodnevnom životu, prava i jedina ispravna stvar je kontaktirati stručnjaka za mentalno zdravlje ili liječnika koji će vam preporučiti slijedeće korake.
Što ako vas ne pogađa kolektivna anksioznost?
S druge strane, moglo bi se dogoditi da na vas trenutno stanje događaja ne utječe i to stvara potpuno drugačiji skup emocija. Što znači da na vas ne utječe kolektivna anksioznost? To što niste pogođeni ne znači da niste osjećajno, empatično ljudsko biće.
Različite situacije pokreću različite pojedince. Nešto što bi vas moglo emocionalno pogoditi, nekog drugog ne bi i obrnuto. Prošla iskustva, odgoj i sve ono što nas čini jedinstvenima mijenja način na koji reagiramo. Naposljetku, na neke ljude situacije koje se ne događaju direktno njima ne utječu tako snažno. Svi smo mi drugačiji, a svaka osoba koja može ostati “hladne glave” također je potrebna svijetu. Takvi ljudi pomažu uravnotežiti one osjetljivije, vaša stabilnost im je važna.
Projekti koji promoviraju borbu za mentalno zdravlje na društvenim mrežama
Kako pomoći nekome s kolektivnom anksioznošću?
Slušanje tuđih briga i problema može imati puno veći pozitivan utjecaj nego što smo mi sami toga svjesni. Slušajte više nego što govorite. Pitajte osobe oko vas što se događa, kako su i što im je trenutno na umu.
Vaša empatija i prisutnost uvelike doprinose pružanju podrške nekome tko se bori sa strahom. Iako možda nećete moći riješiti svjetske probleme, pomoći ćete voljenoj osobi da se snađe kroz njih. Ako vidite da se vaši voljeni previše brinu i to im utječe na svakodnevnicu, nemojte se bojati potaknuti ih da potraže pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje ili liječnika. Ponekad im treba više pomoći nego što im možete dati.
Naslovna fotografija: Maria Orlova / Pexels