Jedna od najvećih pogrešaka kod postavljanje ciljeve jesu nerealni vremenski okvir i korištenje neodrživih praksi kako bi se postigli ti ciljevi. Primjerice, ‘klasični’ novogodišnji tridesetodnevni izazovi nikad ne daju rezultate koji traju i u konačnici nanose više štete nego koristi.
Što se događa kada netko ne ispuni taj cilj u tih 30 dana? Za stvarne promjene važni su vrijeme i dosljednost pa stoga ne čudi kako je ljeto – druga ‘prekretnica’ po popularnosti u donošenju odluka za novim promjenama i izazovima.
Kako bi u tome ipak uspjeli donosimo nekoliko savjeta psihologa – što učiniti da nam se nove odluke ipak ostvare i kako doći do željenih ciljeva.
1/ Redefinirajte brigu o sebi
Mnogi ljudi opuštanje povezuju sa satima provedenim u meditaciji. U stvarnosti briga o sebi može biti jednostavna poput posvećivanja malo vremena nečemu do čega vam je istinski stalo. Briga o sebi može značiti 30 minuta čitanja knjige ili jednom tjedno kuhanje omiljenog jela. Što god radili, cilj bi trebao biti iskoristiti to vrijeme za punjenje svojih emocionalnih baterija. Također, imajte na umu da briga o sebi nema tajmer. Čak i ako je to bilo 60 sekundi za pisanje rečenice u dnevnik, ili 3 minute slušanje omiljene pjesme može vam pomoći u ostatku dana, a tako i godine.
2/ Promijenite jezik koji upotrebljavate
Naš je um programiran da preferira ono poznato, pa zato i zapinjemo u negativnim navikama. Ako želite uspjeti, morate programirati svoj um da se prema nepoznatim stvarima odnosi kao prema poznatima. Nemojte si govoriti što propuštate ili se osjećate loše zbog žrtvovanja; umjesto toga recite sebi što dobivate i koliko je nova aktivnost sjajna za vas. Pokušajte si ispričati drugu priču, primjerice, ‘Volim okus kave bez šećera. Volim svoju povećanu razinu energije kada biram zdrave popodnevne zalogaje’...
Što si više puta to ponovite vaš će um brže prihvatiti promjene i postat će vam svakodnevica.
Vaš unutarnji kritičar: Kako prestati omalovažavati samog sebe?
3/ Budite proaktivni ujutro
Uspješni ljudi ujutro rade ono što mrze kako bi to maknuli s popisa obaveza. Primjerice, ako ste netko tko se teško natjera na vježbanje, učinite to kad se probudite. Ako ga odgađate, na kraju trening nikada nećete ni napraviti jer ćete pronaći mnoge izgovore. Odradite ga odmah u ujutro i osjećat ćete se kao pobjednik, što će utjecati na ostatak vašeg dana.
4/ Vježbajte odgađanje zadovoljstva
To je važno za postizanje ciljeva, čak i ako se radi samo o finoj kavi nakon brisanja prašine s okvira za slike. Kad smo bili mlađi, učili su nas da kad završimo domaću zadaću, možemo izaći igrati se. Ono što se sada događa jest da uzmemo nagradu prije rada, što znači da nemamo nikakvu inspiraciju ili motivaciju da stvarno radimo posao.
Apsolutno si dopustite nagradu, ali nakon izvršenja zadatka. Jedan od najvažnijih faktora postavljanja ciljeva jest otkrivanje svrhe i vrijednosti cilja.
Elegancija s potpisom: Ljetne sandale idealne za plesanje na zabavama cijelu noć
5/ Postavite mikro ciljeve
Snaga volje iscrpljujući je resurs, pa što je više koristite u pokušaju da zadržite ambiciozan cilj, to će vam ostati manje discipline da se oduprete drugim iskušenjima. Umjesto toga, razmislite o postavljanju sićušnih, uzastopnih ciljeva tijekom cijele godine. Stalne promjene fokusa na nove teme održavaju stvari svježim, uzbudljivim i motivirajućim.
6/ Pogledajte veću sliku
Tjelovježba i prehrana samo su vrh sante leda, a baš poput sante leda, ono što se skriva ispod površine jest daleko veće – razmislite o brizi o sebi, zdravim navikama, načinu razmišljanja, vezama, postavljanju granica… Ti su elementi mentalnog i emocionalnog blagostanja vitalni za cjelokupno zdravlje. Možete jesti sav kelj na svijetu i svakodnevno vježbati, ali ako ste se zaljubili u svoju karijeru, ako imate toksične veze i nemate vremena za brigu o sebi, nećete se osjećati istinski dobro.
7/ Nove radnje prilagodite svakodnevici
Pokušajte novu aktivnost vezati za nešto što već radite tijekom dana. Istraživanja pokazuju da kombiniranje nove svakodnevne akcije s nečim što je dio svakodnevice može povećati vjerojatnost da se ta nova navika zadrži. Primjerice, mogli biste vježbati duboko disanje dok čekate da čaj zavrije ili slažući odjeću.
Navijte sat: Kako ranije buđenje može smanjiti rizik od – depresije?
8/ Razmislite zašto
Jedan od najvažnijih faktora postavljanja ciljeva jest otkrivanje svrhe i vrijednosti cilja. Većina ljudi zapravo postavlja ‘aktivnosti’, a ne ciljeve. Primjerice, umjesto da kažete da želite ići u teretanu tri puta tjedno ili da biste pronašli novi posao u roku od šest mjeseci, istražite što stoji iza tih želja. Te će vas aktivnosti samo pokrenuti u smjeru postizanja vašeg cilja. Ako želite više ići u teretanu, možda bi vaše “zašto” bilo osjećati se bolje u svom tijelu ili imati više samopouzdanja, a ako želite promijeniti posao, možda bi vam stvarni cilj trebao biti pronalazak povećane financijske sigurnosti.
9/ Dobro postavite temelje
Uložite svoj trud u područja koja će vam donijeti najveće rezultate i sigurnost, prije nego što krenete s manjim dijelovima. Na primjer, prije nego što započnete isprekidan post, pobrinite se da jedete pravu kvalitetu i količinu hrane; prije nego što dodate novi dodatak za poticanje energije, provjerite koliko spavate po noći. Dobro je istražiti dodatnu pomoć, ali pobrinite se da imate dobre osnove.
10/ Shvatite da ste dovoljni
Zajednički nazivnik gotovo svih emocionalnih problema duboko je ukorijenjen u osjećaj nedovoljnosti – dovoljno uspješne, dovoljno talentirane ili dovoljno savršene. Ovaj osjećaj utječe na sve, čak i na one za koje se čini da imaju sve, a kad se ne osjećamo dovoljni, uvijek će nam trebati više. Naučite voljeti sebe i recite si da ste dovoljni – to je tako jednostavno. Izgovorite riječi koje čekate da netko drugi kaže.
Zašto imamo osjećaj da je godišnji odmor gotov i prije nego što je počeo?
11/ Naučite disati
Mnogi od nas krivi su za hiperproduktivnost, ali sjetite se da smo ljudi, a ne roboti. Važno je naučiti kako se prebaciti iz načina rada ‘radi’ u način rada ‘biti’, a disanje vam u tome može pomoći. Popodne nakon radnog dana, sjedite na kauču i odjednom se osjećate izbezumljeno i nemotivirano – tada pokušajte brojati do četiri dok dišete kroz nos, držite sedam sekundi, opuštajte zrak kroz usta osam sekundi i ponovite dva do četiri puta.
12/ Naučite reći ne
Jeste li se ikad dogovorili da nešto učinite čak i kad ste htjeli reći ne? Vjerojatno smo svi. Činimo to jer se ne želimo osjećati kao loša osoba i netko tko nije voljan pomoći, ali naučite da je u redu reći ne da biste zaštitili svoje fizičko, mentalno i emocionalno stanje. Postavljanje granica važno je u samopomoći.