Većina stručnjaka tvrdi da se – bez obzira na vanjske okolnosti – sreća prije svega nalazi unutar nas. No, isto tako dokazano je kako su određene psihološke karakteristike poput blagog neuroticizma, visoke pozitivnosti, dobrohotnosti i znatiželje jako povezane sa stanjem sreće.
Naše osobnosti nisu u potpunosti mjerljive, ali svi možemo činiti stvari koje će podići razinu sreću njegovanjem određenih kvaliteta, ističe psihologinja Pelin Kesebir, koja se cijelu karijeru bavi proučavanjem sreće.
Što je vama potrebno za veće zadovoljstvo?
Sumnjamo da bi mnogi na ovo pitanje odgovorili – ‘bolje raspoloženje’. Kada dolazi do povećanja naše sreće, mnogi od nas prvo pomisle na mijenjanje vanjskih uvjeta radije nego na mijenjanje naših unutarnjih osobina.
Ovaj način razmišljanja je razumljiv, kada vanjske okolnosti zaista utječu na našu sreću. Da nije tako, ne bismo primijetili prosječnu razinu sreće na globalnoj razini među svim stanovnicima Zemlje. Ponekad su te razlike i drastično vidljive. Primjerice, istraživanja su pokazala da su osobe koje žive u Finskoj zadovoljnije sa svojim životima nego ljudi u Afganistanu – što bez sumnje ima veze sa životnim uvjetima.
Dok vanjske okolnosti imaju važnu ulogu u razvoju naše sreće, u znanosti se pronalaze dokazi da je ta uloga ograničenija nego što to mnogi od nas zamišljaju. Studije ističu da postoji samo 10-15% varijacija u ljudskom ponašanju koje mogu biti pripisane vanjskim okolnostima.
Jednom kada ljudi shvate svoje osnovne potrebe, efekt povećanja naše sreće počinje se razlikovati i na kraju dostiže točku zasićenja, pri čemu viši prihodi više ne vode većoj dobrobiti. Ako smo već dostigli dovoljno pristojan i siguran život, događa se efekt da ‘povratak sreće’ iz poboljšanja vanjskih uvjeta može biti minimalan.
Financijski stručnjaci savjetuju: Može li se novcem kupiti ili zamijeniti sreća?
Važnost načina razmišljanja
S druge strane, pokazalo se kako je poboljšanje uvjeta našeg unutarnjeg života, odnosno način razmišljanja i uspostavljanje određenih obrasca ponašanja – strategija prema postizanju sreće.
Prema istraživanjima, vječna mudrost nalaže da je izvor sreće u nama. U meta analizama, primjerice, istraživanja pokazuju da crte ličnosti, naši uobičajeni obrasci ponašanja razmišljanja, osjećaja i ponašanja čine 63% subjektivnih razlika među ljudima. Svjedočimo različitim efektima osobnosti kada se na prvi pogled dvije slične osobe nađu u istoj životnoj situaciji – prekid ili pandemija – i reagiraju na različite načine.
Jedna osoba može biti psihički uništena i pasti u depresiju radi posljedica spomenutih životnih događaja, dok druga osoba može iskoristiti najbolje iz ovih situacija i cijeniti mogućnosti određenih životnih situacija. Ovaj primjer također ilustrira zašto objektivni životni uvjeti imaju limitiranu moć u subjektivnom prosuđivanju pojedinca.
Sve što se dogodi u vanjskom svijetu prolazi kroz naše interne filtere – koji su strukturirani slojevito u našoj osobnosti. Upravo ti filtri obrađuju životne situacije i događaje te je pretvaraju u manju ili veću sreću. Neki od nas bolje podnose nešto, a drugi lošije i tada je važno pitanje: koji oblik osobnosti je više sklon sreći? Koje su naše interne kvalitete koje najviše razlikuju razinu sreće – sretnije od manje sretnih ljudi?
1/ Blagi neurotizam
Prema psihološkoj definiciji, neurotizam se odnosi na predispoziciju iskustva negativnih emocija. Te emocije mogu uključivati anksioznost, tugu, ljutnju ili krivnju i svaka od tih emocija su potpuno prirodne. Čak i najsretnije osobe proživljavaju nešto od navedenoga. Kakogod, prečesto proživljavanje negativnih emocija, pogotovo ako je intenzivno, utječe na opće dobro stanje pojedinca.
Pojedina istraživanja snažno povezuju sreću s niskom razinom neuroticizma. Poput drugih osobina ličnosti, neuroticizam je djelomično nasljedan i moglo bi se pogrešno pretpostaviti da je povezan s drugim okolnostima. Tako rečeno, znamo da je moguće smanjiti neuroticizam kroz psihološke oblike poput terapije, psihoedukacije i mindfulnessa ili treninga meditacije. Slijedeći aktivan i zdrav način života (primjerice, vježbanje, adekvatno spavanje, pravilnu prehranu…) pomaže boljoj regulaciji negativnih emocija.
2/ Pozitivnost
Dok je neuroticizam povezan s doživljavanjem negativnih emocija, pozitivnost može biti naučena kao sklonost doživljavanju pozitivnih emocija (primjerice sreća, ljubav, nada, zahvalnost). Osobe s ovim načinom razmišljanja su jako dobre u promatranju i cijenjenju onog dobrog u životu što služi kao moćan alat u otpornosti i suočavanju s nedaćama.
Uz pozitivnost, koja je usko povezana s optimizmom, i optimizam definira pozitivan stav prema budućnosti. Također, optimizam je povezan sa psihološkim i fizičkim boljitkom pojedinca. Jedan od načina za postizanje veće pozitivnosti jest trenirati sebe u primjećivanju dobrih stvari oko nas. Zatim, prakticiranje zahvalnosti može imati veliki utjecaj, sve dok je zahvalnost usmjerena na sve dobro u životu.
Druga metoda postizanja pozitivnosti jest učenje našeg uma da gledamo na stvari i situacije iz više konstruktivne perspektive. Kada stvari ne idu kako smo zamislili, navika postavljanja određenih pitanja može biti od pomoći u usvajanju dobre perspektive, poput: ‘Kako ovu situaciju mogu okrenuti u bolju korist?’ ili ‘Što mogu naučiti iz ovog iskustva?’
Tako je malo potrebno: 4 geste koje naš život čine – sretnijim
3/ Dobronamjernost
Prema istraživanjima, sretniji ljudi imaju više pozitivan i prosocijalan stav prema drugima. Posjeduju kvalitete poput topline, dobronamjernosti, iskrenosti, pomaganja drugima i velikodušnosti. Zdravi odnosi su u potpunosti neophodni za sreću, a gore navedene kvalitete djelomično omogućuju takve odnose. Čini se da je ‘biti dobar’ i ‘osjećati se dobro’ usko povezano. To je veza između vrlina i sreće te je otkriće u znanosti o sreći.
4/ Znatiželja
Znatiželja je jedna od osobnosti koja ima najsnažniju poveznicu sa zadovoljstvom života. Sretniji ljudi obično doživljavaju svijet kao bogatstvo mogućnosti i zanimljivo mjesto s mnogo interesa i sadržaja. Nije teško zamisliti kako znatiželja utječe na radost i veću poletnost u životu. Kada bismo njegovali svoju znatiželju, mogli bismo odvojiti vrijeme za praćenje svojih interesa i stvorili bismo mogućnost za istraživanje u našim životima.
Je li moguće mijenjati našu osobnost?
Neka istraživanja u pokazala kako je promjena osobnosti moguća, čak i kada to nije tako lako izvesti. Promjenu osobnosti ne možemo započeti potpuno od nule, ali je možemo usmjeriti u željenom smjeru.
Možda nećemo postati najoptimističnija osoba na svijetu, ali definitivno možemo postati optimističniji u odnosu na prije. Odugovlačenje određenih stvari možda neće u potpunosti nestati iz našeg života, ali možemo to svesti na rjeđe i kraće razdoblje.