Tijekom rasprava u američkom Kongresu prošle godine, izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg upitan je vjeruje li da postoji povezanost između mentalnog zdravlja djece i korištenja Facebooka, na što je on odgovorio kako misli da dosadašnja istraživanja nisu relevantna u vezi s tim pitanjem. Slično zataškavanje dugi niz godina nudile su i duhanske tvrtke tijekom saslušanja u Kongresu 70-ih godina prošlog stoljeća kada su govorile kako znanstveni dokazi o povezanosti pušenja i bolesti nisu konačni. No, čini se da znanstvena istraživanja koja se suprotstavljaju tvrdnjama gospodina Zuckerberga svakodnevno rastu.
Vrlo zabrinjavajuća pojava
Ovisnost o Facebooku ili gotovo bilo kojoj drugoj vrsti društvenih mreža postala je uobičajena i vrlo zabrinjavajuća. Takva ovisnost ima iste simptome kao i ovisnost o kokainu, kocki ili alkoholu. Ovisnici troše toliko puno vremena i truda na ovu društvenu mrežu da to negativno utječe na svaki aspekt njihova života. Poput alkohola i kokaina, ovisnici o društvenim mrežama povlače se u sebe kada pokušavaju prestati, a nerijetko slijede mentalni problemi. Kao i ovisnost o kokainu, nikotinu ili alkoholu, ovisnost o Facebooku, prema zadnjim istraživanjima, povezana je s depresijom, usamljenošću i lošom kvalitetom spavanja.
Što se dogodilo prvo, pretjerana upotreba Facebooka, usamljenost, loša kvaliteta sna ili depresija?
Nedavno korelacijsko istraživanje na 354 odrasle osobe, prosječne dobi 25 godina, ispitivalo je poveznanost loše kvalitete sna i usamljenosti na putu s ovisnošću o Facebooku i depresijom. Studija je provedena na University of Education, na Sveučilištu Hoe u Vijetnamu, a provela ju je i objavila profesorica Ho Thi Truc Quynh, u ožujku 2021. godine. Studijom se dokazalo da loša kvaliteta spavanja pridonosi povezanosti ovisnosti o Facebooku i depresiji. Autorica je sugerirala da je loša kvaliteta spavanja vjerojatno posljedica utjecaja plave svjetlosti bilo kojeg električnog uređaja i njezin učinak na cirkadijalni ritam i san. Ovisnici o Facebooku, pokazalo je istraživanje, manje su spavali i imali su općenito lošu kvalitetu sna. Dakle, upotreba Facebooka, sama po sebi, nije bila uzrok depresije, ali je povezana.
Pretjerana upotreba Facebooka bila je povezana i s osjećajem usamljenosti, što je također smanjilo kvalitetu sna, dok je samoća pozitivno korelirala s razvojem depresije. Ispitanici koji su prijavili i visoku razinu ovisnosti o Facebooku i usamljenost imali su najveći rizik od depresije. Suprotno tome, osobe s niskom razinom Facebook ovisnosti i usamljenosti imale su najmanji rizik od depresije. Ova je povezanost zanimljiva, ali ne dokazuje uzročno-posljedične veze.
Ovisnost o internetu dovodi do problema u vezama
Ova otkrića sugeriraju da ovisnost o Facebooku, kao i o bilo kojoj drugoj društvenoj platformi, neizravno utječe na depresiju inducirajući lošu kvalitetu sna. Rezultati ove studije u skladu su s prethodnim studijama koje su također izvijestile da je ovisnost o internetu povezana s kratkim trajanjem spavanja, nesanicom, tendencijom kasnog spavanja, poremećajima spavanja i pospanošću tijekom dana. Studija je također pokazala da je usamljenost znatno moderirala povezanost između ovisnosti o Facebooku i razvoja simptoma depresije. Neka su istraživanja prethodno zaključila da ovisnost o internetu dovodi do problema u vezama, povećava osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije, a zatim stvara depresiju. Ostaje za istražiti jesu li određene osobe koje nose nasljedni rizik od depresije osjetljivije na ovisnost o internetu.
Zaključno, prethodne teorije i trenutačni dokazi sugeriraju da bi se rizik od depresije i nesanice mogao smanjiti ako pojedinci ograniče upotrebu svih društvenih medija i izbjegnu izlaganje plavom svjetlu navečer.