Odlazak na terapiju kod psihologa tradicionalno se smatra činom rješavanja problema mentalnog zdravlja ili neki specifičnih trauma, ali sve je više ljudi kojima je on prilika za rad na sebi. Najčešći povod odlascima na terapiju posljednjih godina su veliki stres vezan za karijeru i posao.
U jednoj anketi o svakodnevnom zdravlju iz 2019., trećina odraslih Amerikanaca, primjerice, izjavila je kako je njihov posao ili karijera kronični izvor stresa. Nije iznenađujuće da je pandemija samo produljila ‘izgaranje na poslu’. Nedavno izvješće pokazuje da više od 85% ljudi koji imaju probleme s mentalnim zdravljem smatra kako je posao taj koji negativno utječe na njihov život izvan ureda, kao i na njihove odnose i obrasce spavanja!
Kako prepoznati da obavezno trebate savjet psihoterapeuta?
A burnout, nažalost, može napredovati u kliničku anksioznost ili druge probleme mentalnog zdravlja. Terapeuti stoga upozoravaju kako je to znak da trebate obavezno potražiti stručnjaka za mentalno zdravlje. Naime, on vam kroz razgovor može ponuditi pomoć i naučiti vas tehnike suočavanja s problemima, naučiti vještine kako poboljšati radne navike, učinkovitiju komunikaciju i jasnije se založiti za sebe.
“Imati terapeuta kao sigurnu pomoć za razgovor o (poslovnim) problemima i bez straha od presude je od velike pomoći, čak i ako se ne možete riješiti ljudi ili projekata vezanih uz posao, a koji vam uzrokuju ozbiljan stres”, objašnjava Jen Kelman, terapeutkinja i stručnjakinja za mentalno zdravlje na JustAnsweru, digitalnoj platformi koja povezuje ljude sa stručnjacima. I otkriva koji su najbolji savjeti koje su i terapeuti, zajedno sa svojim klijentima, naučili o izgaranju tijekom prošle, psihički vrlo izazovne godine:
1/ Jasno odredite granice (kapacitete) svojih sposobnosti na poslu
“Nekad sam se puno mučio s postavljanjem granica na radnom mjestu. Javljao sam se na svaki poziv, odgovarao na svaki mail, najbrže što sam mogao pa čak i tijekom slobodnih dana, što je svima ostavilo dojam da sam uvijek dostupan”, otkriva Hernán Carvente-Martinez, osnivač Healing Ninjas Inc.
Njegov terapeut ga je zamolio da bude izravan u komuniciranju svojih sposobnosti onima s kojima radi kako bi znali koliko može ili ne može učiniti za njih. To mu je pomoglo da poboljša odnose na poslu, ali i da se pobrine o (psihičkom) zdravlju te da se ne osjeća iskorišten ili da nije uspio nešto napraviti.
2/ Dani godišnjeg odmora i bolovanja trebaju biti samo za tu namjenu
Jedna je studija u SAD-u otkrila da je oko 768 milijuna dana godišnjeg odmora ostalo neiskorišteno u 2018. godini među zaposlenima. Abigail Ortega, osnivačica psihoterapijske grupe Love, Listen and Play, otkriva kako ju je upravo njezina terapeutkinja savjetovala da iskoristi godišnji odmor i bolovanje, i to ju je spasilo mnogih briga.
“Sve je više kultura koje hvale naporan rad, dug rad bez obzira na sve. Vrijeme izvan posla omogućuje mi dekompresiju, povezivanje s obitelji, odmor uma i tijela, istraživanje različitih zemalja i kultura te određivanje životnih prioriteta. A svoje dane bolovanja zovem ‘dani zdravlja’“, objašnjava Ortega.
3/ Pokušajte vježbati empatiju kada radite s teškim ljudima
Programerka Rosario Mendoza otkriva kako je često imala posla s ne baš ljubaznim kupcima dok je radila u maloprodaji. Terapeut joj je objasnio kako “ljudi koji maltretiraju druge obično imaju loš dan, pa iako to nije isprika, neka ne zaboravi prakticirati empatiju.”
Mendoza tvrdi kako joj je baš taj savjet pomogao pristupiti radnom konfliktu kao iskustvu učenja i naučio je važnost pronalaženja suradnika koji se međusobno poštuju i podržavaju.
“Osjećam se kao da su mi ti mali razgovori o samopouzdanju, koji su proizašli iz terapije, pomogli da prođem kroz teške poslove”, rekla je i dodala: “Pomoglo mi je da rastem kao osoba; naučila sam kontrolirati svoj bijes, ali i suosjećati [s drugima].”
Kako pomoći prijateljima bez žrtvovanja vlastitog mentalnog zdravlja?
4/ U redu je pogriješiti
Eileen Chanza Torres, izvanredna profesorica na Westminster Collegeu, otkriva kako je najbolji savjet koji je naučila na terapiji – “u redu je ne uspjeti”.
“Još uvijek radim na prihvaćanju neuspjeha”, kaže i dodaje: “Teško je, često ne uspijevam, ali kroz terapiju učim kako prihvatiti i pustiti stvari a da me dodatno ne muče.”
5/ Priznajte kako diskriminacija može utjecati na vašu radnu sposobnost
Diskriminacija na radnom mjestu prema ženama, osobama druge boje kože i drugim marginaliziranim zajednicama jedna je od najdokumentiranijih tema na svijetu.
“Terapija mi je pomogla razumjeti kako internalizirani rasizam, seksizam i drugi oblici sustavnog ugnjetavanja utječu na moju sposobnost da unesem svoje autentično ja u svoj svakodnevni profesionalni i osobni rad”, kaže Barbara Robles-Ramamurthy, psihijatrica i socijalna poduzetnica te dodaje:
“Ono što je najvažnije, pomogla mi je da ojačam svoju ljubav prema sebi i samosuosjećanje, omogućivši mi da se ponovno povežem sa svojim vrijednostima, prepoznam i iskoristim svoje snage da dam više pozitive ovom svijetu i vjerujem kako svi imamo moć u sebi da budemo pozitivne promjene.”
Ako doživljavate diskriminaciju na poslu, postoje načini da to sigurno dokumentirate za sve buduće pritužbe koje ćete možda morati podnijeti.
Projekti koji promoviraju borbu za mentalno zdravlje na društvenim mrežama
6/ Zlostavljanje i maltretiranje na radnom mjestu nikada nije u redu
“Psihoterapeut mi je izravno rekao da napustim dobro plaćen posao zbog nasilnog šefa”, otkriva Maggie Mesa, sada privatna poduzetnica te dodaje: “Dala sam otkaz oko šest tjedana prije pandemije. Prošla sam mnoge trenutke financijskog straha koji se pretvorio u ljutnju zbog suočavanja s okolnostima. Tu tjeskobu ublažila je spoznaja da na neki način spašavam vlastiti život.”
Napuštanje nasilnog posla ili karijere može biti teško, i emocionalno i financijski, stoga je važno imati plan i sustav podrške koji će vam pomoći. “Terapija koja je u tijeku pomogla mi je da se nosim s tranzicijama, a sada sam u doslovno drugačijem stanju, [s] karijerom utemeljenom na umjetnosti i uspješnim osobnim životom”, istaknula je Mesa.
7/ Vaš posao, a ni plaća ne određuje tko ste
Wendi Melling, trenutačno nezaposlena, objašnjava kako joj je psihologica objasnila da njezinu samovrijednost ne određuju prihodi ili radna produktivnost baš kao ni posao koji je radila – i to je promijenilo način na koji je krenula u potragu za novim poslom.
“Taj savjet mi je pomogao da odlučim koji su sljedeći koraci u mojoj karijeri i zašto ih trebam temeljiti na vlastitom zdravlju, a ne na kapitalističkom modelu ‘nastavi se penjati na ljestvici poslovnog uspjeha – pod svaku cijenu’. Za moje mentalno zdravlje, posebno na poslu, to je značilo veliku promjenu jer sam prestala ocjenjivati ’uspjeh’ definicijom koja se nužno ne odnosi na mene”, objašnjava Wendi Melling.
U nekim slučajevima, terapija se može usredotočiti na pomoć u razvoju tehnika za ublažavanje stresa koje ćete koristiti na radnom mjestu. U drugim slučajevima, posjet stručnjaka za mentalno zdravlje može vam pružiti potporu potrebnu za napuštanje toksičnog posla.
Iako ne postoji univerzalni pristup balansiranju između zdravlja i posla, mnogi se terapeuti slažu kako je u konačnici “cilj terapije da osjetite olakšanje, da se osjećate shvaćeno i na koncu – sigurno”.