Subota, 24 srpnja, 2021

Stručnjaci objašnjavaju kako prebroditi tri vrste toksičnog bijesa

Znate li onaj osjećaj kada se u vašem tijelu bori dobro i zlo – srce vam ubrzava, mišići se stegnu, osjetite nedostatak zraka..? To su sve posljedice borbe ili bijega koju bijes biološki stvara kako bi nas zaštitio od opasnosti. Bijes kod ljudi može izazvati bilo koja situacija, ne samo ona koja je prijetnja našoj […]

Znate li onaj osjećaj kada se u vašem tijelu bori dobro i zlo – srce vam ubrzava, mišići se stegnu, osjetite nedostatak zraka..? To su sve posljedice borbe ili bijega koju bijes biološki stvara kako bi nas zaštitio od opasnosti.

Bijes kod ljudi može izazvati bilo koja situacija, ne samo ona koja je prijetnja našoj fizičkoj sigurnosti, nego i svaka frustracija. Biti ljut nije dobar osjećaj, a mnogi misle (pogotovo žene) da trebamo naći način kako se potpuno prestati ljutiti.
Istina je da dugoročni učinci bijesa nisu dobri za naše zdravlje – mogu uključivati glavobolju, tjeskobu, probleme s probavom, visok krvni tlak i još mnogo toga. Ali, ne samo da je nemoguće u potpunosti spriječiti da imate ovaj prirodni emocionalni odgovor, ljutnja zapravo nije uvijek loša, kažu stručnjaci. Trik je u tome da upravljate tim osjećajem i kontrolirate kako se ponašate prema njemu.

Što je korijen bijesa?

Dvije su stvari na kojima se gotovo uvijek temelji bijes, objašnjavaju stručnjaci, osjećate se ugroženo na neki način ili imate sud o situaciji ili osobi zbog koje se osjećate ugroženo. Kada se naša ljutnja pojača, ona se izražava na tri načina: pasivno-agresivno, s otvorenom agresijom ili asertivnošću. Pasivno-agresivnom ljutnjom pokazujete koliko ste neizravno iznervirani – recimo ‘zaboravljanjem’ odgovaranja na e-poštu ili razgovorom iza nečijih leđa. Otvorena agresija je upravo ono kako zvuči: imate ispade ili druge vidljive znakove bijesa, poput nasilja, sukoba ili tučnjava. Ni jedno ni drugo nisu najbolji načini da svoje osjećaje upoznate te vam mogu puno naštetiti, i vama i vašim odnosima s drugim ljudima.

Najzdravija, najproduktivnija vrsta bijesa je asertivni bijes, kažu stručnjaci. Asertivni odgovori uključuju izravnu komunikaciju o osjećajima i željenim ishodima koji odgovaraju kontekstu. Činite to na način koji uključuje samokontrolu, uz poštivanje drugih koji su uključeni u sukob. Asertivna komunikacija ima najbolje šanse za očuvanje odnosa i postizanje željenih ciljeva, kao što je promjena situacije ili jednostavno čuvanje.

Ne potiskujte emocije: Naše tijelo je najpouzdaniji vodič kako se osjećamo!

Zašto se tako lako naljutim?

Razlog zbog kojeg se bijes može rasplamsati poput vatre je zbog vašeg doživljaja onoga što se dogodilo: kada se osjećate ugroženo (čak i ako ne fizički) ili osjećate da vas osuđuju, bacite se u način preživljavanja – a to izaziva osjećaj ljutnje. To se može dogoditi i gotovo trenutno, pogotovo kada je ono što vas ljuti nešto zbog čega želite reagirati pasivnom ili otvorenom agresijom.
Zamislite da vas vaš partner optužuje da ga varate, a vi ste zapravo uvijek bili vjerni i trudili se pokazati kako ga volite. To se čini nepravedno i u vama izaziva osjećaje bijesa i napada. Možemo se naljutiti gotovo automatski u trenutcima kada nam prijete ili doživimo nepravde u životu. I premda se često tumači kao ‘lošu’ emociju, ljutnja zapravo može biti prilično korisna i iscjeljujuća, pod uvjetom da se znate smiriti, dobro se kretati situacijom i izraziti svoje osjećaje asertivnim, a ne agresivnim ili pasivno-agresivnim načinom.

Kako mogu produktivno izraziti svoj bijes?

Ako vas je netko uznemirio ili ozlijedio i osjećate se kao da reagirate pasivnom ili otvorenom agresijom, prvo što ćete trebati napraviti jest pauza.
Recite osobi da ste uzrujani i da vam treba malo prostora da razmislite. Imat ćete puno veće šanse za pozitivan ishod – što će dovesti do toga da možete osloboditi bilo kakve ljutite osjećaje. Iskoristite to vrijeme da se smirite i pokušate prepoznati što vas je pokrenulo. U međuvremenu, pokušajte s vježbom ili dnevnikom kako biste bijes oslobodili na zdrav način. Vratiti se razgovoru o problemu možete kada se smirite i razumijete situaciji koja se dogodila te navedete kakve su vaše potrebe u toj situaciji.
Ali pokušajte razumjeti i ostale ljude s njihove točke gledišta. Kada smo ljuti, ponekad stvari ne vidimo jasno i pretpostavljamo da znamo što se događa s drugom osobom. To se događa jer se naša procjena situacije temelji na znakovima intenzivnih fizičkih aspekata bijesa koji proživljavamo pa smo suzili pažnju na uočenu prijetnju i brzo djelovali, a da ne odvojimo vrijeme da u potpunosti iskoristimo dijelove našeg mozga odgovornog za planiranje i prosudbu.
Stoga, odolite nagonu za pretpostavkama o tome kako se drugi osjećaju i zašto; umjesto toga, zamolite ih da to objasne. Na kraju biste vrlo lako mogli doći do kompromisa oko rješenja. Osim toga, ako uđete u razgovor pod pretpostavkom da će druga osoba blago reagirati, automatski ćete biti u defenzivi – što će vas učiniti manje prihvatljivima za raspravu ili kompromis.

Jež ili nosorog: Otkrijte svoj stil svađanja i kako to raditi – učinkovito!

Kako se mogu osloboditi bijesa?

U većini slučajeva otpuštanje bijesa je najzdraviji izbor; ne samo zbog vaših odnosa, već i zbog mentalnog zdravlja. Uvijek ćete se suočavati sa situacijama koje vas ljute i onima koje ne možete kontrolirati. Odbacivanje bijesa dat će vam bolju perspektivu i ublažiti stres na vaše mentalno i fizičko zdravlje. Međutim, ako se vi i druga osoba ne možete sporazumjeti, morate pronaći neku razinu prihvaćanja – u suprotnom biste mogli postati ogorčeni ili početi zamjerati toj osobi, pogotovo ako mislite da ste u pravu. A to je za vas jednako loše kao i da ste ljuti.
Ipak imajte na umu da prihvaćanje situacije ili ishoda svađe ne znači da ste s njom zadovoljni. Više se radi o prihvaćanju onoga što se dogodilo, razumijevanju nove situacije i pronalaženju načina za rješavanje problema.

Kada je bijes zbog situacija u kojima osoba ima ograničenu kontrolu sveobuhvatan ili uzrokuje da osoba ima poteškoća u funkcioniranju, prihvaćanje može biti osnaživanje i oslobađanje. Međutim, sama ljutnja može ojačati u istim situacijama kada se dobro usmjeri. Razmotrite, primjerice, pitanja građanskih prava i kako nemir s nepravdom može pomoći ljudima i skupinama da pronađu načine za konstruktivne promjene. Čak i ako se osjećate opravdano u svojoj ljutnji, vi ste odgovorni za ono što se događa na osobnoj razini. 

Samosuosjećanje: Zašto bismo sebe trebali voljeti kao što volimo bebe?

Kako se mogu prestati ljutiti na sebe?

Ponekad je najintenzivnija i najdugovječnija ljutnja usmjerena prema nama samima. Možda ste zeznuli i učinili nešto izvan svog sustava vrijednosti, poput laganja ili varanja, ili ste jednostavno propustili važan rok. Ili ste možda odgojeni da mislite da na neki način morate biti savršeni i ljutite se na sebe kada ste jednostavno čovjek.
U tim situacijama trebate vježbati malo samilosti. Suosjećanje sa sobom omogućuje vam prostor za pogreške i otpuštanje destruktivnih ili negativnih osjećaja i iskustava.
U osnovi, trebate se ponašati prema sebi kao prema djetetu ili bliskom prijatelju koji su zabrljali, oprostiti sebi i vidjeti što možete naučiti iz situacije.

Opraštanje je jedan od najvažnijih dijelova jednadžbe, stručnjaci preporučuju da razlog zbog kojeg ste ljuti na sebe podijelite s nekim kome je stalo do vas, njihovi podržavajući odgovori mogli bi vam pomoći smanjiti bilo kakav sram koji osjećate.

Imam li problema s ljutnjom?

Ljutnja može biti zdrava emocija, jer konstruktivno riješena, može nam pokazati što treba promijeniti i pomoći nam u promjeni. Ali ako postane preintenzivna, uvijek ste ljuti (čak i bez razloga) i istresate se na ljude ili djelujete nasilnički prema drugima ili sebi, možda je vrijeme da razgovarate sa stručnjakom.
Zapamtite: Nema ništa loše u traženju pomoći za reguliranje bijesa. To neće samo pomoći vašim odnosima, problemi s bijesom mogu se povezati s problemima ovisnosti, depresijom, bipolarnim poremećajem, anksioznošću i drugim problemima mentalnog zdravlja. U tom slučaju, traženje pomoći i liječenje mentalnog zdravlja može biti od najveće pomoći.

Pročitajte još...

Kampanja #ženeujavnomprostoru bori se protiv maltretiranja žena

S neugodnim komentarima, uletima, šlatanjima i verbalnim maltretiranjem mnoge žene suočavaju se još od adolescencije. Ali nakon Marijinog slučaja, njoj i njenim kolegicama je pukao film i odlučile su pokrenuti akciju

Što se s nama događa ako si nikad ne dopustimo da nam ‘pukne živac’?

Trebamo li se do u beskraj osuđivati jer smo povisili ton kada smo umorni od posla ušli u stan i vidjeli neoprano suđe, a dečka kako leži na krevetu? Ili ako ste u ljutnji jako zalupili vratima? Izvrijeđali partnera u naletu bijesa, pa se kasnije ohladili i shvatili da ste pretjerali?

Ivan Salečić: Živimo u vrijeme restauracije konzervativnih vrijednosti

Autor hvaljenog romana 'Glava lava', po kojem će Aida Bukvić napraviti predstavu za ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre, dugogodišnji medijski djelatnik, kreativni direktor i psiholog Ivan Salečić otvoreno za Mixer progovara o romanu prvijencu, filmu i kazalištu, Dubrovniku, Marinu Držiću i Ivanu Gunduliću, medijima i kreativnoj industriji posebno, ali i o tome kako život u Hrvatskoj daje nepregledno obilje materijala za psihoterapiju

Jež ili nosorog: Otkrijte svoj stil svađanja i kako to raditi – učinkovito!

Ključna je riječ 'učinkovito' - nitko ne pobjeđuje kada stvari postanu previše neugodne i ružne. Ali što to znači i kako možete biti sigurni da se svađate učinkovito, pošteno i - u konačnici - rješavajući sukobe?

Povezano

Vaš ‘unutarnji kritičar’: Kako prestati omalovažavati samog sebe?

Za omalovažavanje i smanjenje samopouzdanja kriv je naš "unutarnji kritičar". To je onaj dosadni glas u našoj glavi koji kritizira, krivi, omalovažava, propitkuje, stvara sumnje i umanjuje naša postignuća... Kako se 'obračunati' s njime?

Pedagoginja Sara Peranić: Sve više žena traži pomoć i uči kako biti SamopouzdaniJA

Socijalna pedagoginja, edukantica psihoterapije i autorica bloga i podcasta 'Sara Peranić' kroz program SamopouzdaniJA pomaže ženama da nauče izgraditi odnos sa sobom i život kakav žele, te odnose koji odražavaju njihovo samopouzdanje a ne negativnu sliku o sebi

Otpornost uma: Vodič za suočavanje sa životnim izazovima, nedaćama i krizama

Ljudi se moraju naučiti nositi i raditi kroz vrlo izazovna životna iskustva. Teorija otpornosti odnosi se na ideje o tome kako na ljude utječu i kako se prilagođavaju stvarima poput nedaća, promjena, gubitaka i rizika

Lovi vas ljetna depresija? Kako pomoći sebi i sačuvati mentalno zdravlje

Osjećate li pretjeranu energičnost i uznemirenost? Izgubili ste apetit? Možda ste među 15 posto svjetske populacije koja pati od sezonskog afektivnog poremećaja i ne treba ga nimalo zanemariti - jer su upravo ljudi koji boluju od ljetnog SAD-a izloženiji većem riziku od samoubojstva

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime