Posljednjih mjeseci ‘bombardirani’ smo sa svih strana vijestima, slikama i crnim statistikama o aktualnoj epidemiji korona virusa. Pri tome nedavni potresi u Zagrebu nisu nimalo pomogli da se osjećamo bolje, smirenije. Kako se u ovakvoj situaciji oduprijeti crnim mislima?
Najprije, osvijestite svoj unutarnji dijalog. Možda neke od svojih negativnih misli možete prevesti u racionalno i samozaštitno ponašanje. Pokušajte ‘što ako’ pretvoriti u ‘što onda’. Ako vas zabrinjava mogući idući potres, imajte uvijek spreman jedan ruksak s osnovnim potrepštinama, što će vam omogućiti da u slučaju najgoreg brzo izađete iz kuće. Ako vas brine gubitak posla ili manjih prihodi, razmislite na koji način možete smanjiti financijske troškove da ublažite udarac ekonomske krize. Ako vas je strah psiholoških posljedica koje će ova nemirna vremena ostaviti na vaše bližnje, educirajte se o tome kako možete biti podrška drugima za vrijeme krize.
Kada ste se pobrinuli za stvari nad kojima imate kontrolu, vježbajte toleranciju na stvari nad kojima nemate kontrolu. Briga je korisna samo kada imamo konkretan problem na kojeg možemo utjecati. U suprotnom, briga privlači još brige, i to je onda priča bez kraja – trošimo kapacitete na prežvakavanje stalno istih pitanja, bez ikakvog rješenja, uzrokujući nepotreban stres koji nam narušava imunitet i dovodi u ranjivu poziciju za razvoj bolesti. Primijetite li da vam je teško prekinuti niz crnih misli, pronađite neke aktivnosti koje traže vašu maksimalnu pažnju i koncentraciju, kao što su učenje stranog jezika, igranje video ili društvenih igara koje zahtijevaju strateško razmišljanje i slično. Ako vam se um svejedno vraća na negativne misli, nemojte se boriti protiv toga. Jednostavno uočite misao i vratite se natrag na ono što ste radili. Možete i probati vizualizirati vlastite misli kao riječi koje prelaze preko zamišljenog ekrana. Budite svjesni kako se misli pojave i nestanu, jednako tako kako su i došle.
Usmjerite se na ono što možete učiniti za druge. Kada puno vrtimo ukrug negativne misli, zapravo smo pretjerano usmjereni na sebe – zatvaramo se u svoju glavu. Usmjeravanje na pomoć i podršku drugima (bilo praktičnu, bilo emocionalnu) pomaže nam da prekinemo lanac brige i barem nakratko ne razmišljamo o stvarima koje ionako ne možemo kontrolirati. Osim toga, (virtualni) kontakt s drugima možda inspirira na nove ideje, proširi repertoar postojećih strategija suočavanja sa stresom; i konačno, ali ne i najmanje važno, pomaganje drugima vraća osjećaj kontrole i podiže razine endorfina (hormona sreće) u organizmu. Ponudite susjedima pomoć u nabavci namirnica, nazovite prijatelja s kojim se dugo niste čuli, osmislite načine za kreativno provođenje vremena s djecom i/ili partnerom, ako ste u mogućnosti, donirajte novac u dobrotvorne svrhe ili ponudite svoje znanje na online platformama.
Svi smo različiti, i pomažu nam različite stvari. Možete koristiti samo jedan od ova tri prijedloga, ili sva tri, ili nijedan i potražiti druge koji će funkcionirati za vas. Sretno, i čuvajte se!
Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.