Ponedjeljak, 27 rujna, 2021

Razvijte psihološku otpornost: kako iz krize izaći kao snažnija osoba

Vjerojatno ne postoji osoba na svijetu kojoj pandemija koronavirusa nije donijela neke negativne promjene, bilo to odgađanje ili otkazivanje planiranog putovanja, smanjenje plaće ili suočavanje s nezaposlenošću. Ljudi se pri tome međusobno razlikuju po tome koliko se dobro i brzo mogu prilagoditi (iznenadnim i brzim) promjenama

Stručnjaci već dugi niz godina govore o važnosti psihološke otpornosti. U rječniku je pojam otpornosti definiran kao „sposobnost nekoga ili nečega da se vrati u prvobitnu formu nakon djelovanja vanjske sile koja je izazvala promjenu“. Na tragu ove opće definicije, možemo reći da je psihološka otpornost sposobnost osobe da prevlada različite vrste problema – od velikih osobnih kriza do jednostavnih životnih problema – i nakon izlaska iz krize postane snažnija i mudrija. Ali kako to postići?

Nekoliko je faktora koji čine osobu psihološki otpornom. Dobra je vijest da na mnoge od tih faktora možemo utjecati i time povećati vlastitu izdržljivost i sposobnost suočavanja s promjenama.

Emocionalna podrška je jedan od kamena temeljaca otpornosti. Prisutnost bliskih ljudi u našem životu koji nam mogu pružiti emocionalnu podršku, razumijevanje i ohrabriti nas da idemo naprijed od neprocjenjive je vrijednosti. Međutim, jednako je važno naučiti i kako da budemo suosjećajni sami prema sebi. Ako smo prema sebi pretjerano kritični i oštri, svaka podrška izvana odbit će se od nas kao od zida, pa je zato nužno da osim s drugima, gradimo prijateljstvo i sami sa sobom.

Osjećaj osobne kompetentnosti je naše uvjerenje o tome koliko smo općenito sposobni nositi se s teškoćama, rješavati probleme i biti uspješni i ono u pravilu uvijek stvara tzv. samoispunjavajuće proročanstvo; vjerujemo li da ne možemo, nećemo se niti truditi, što je siguran put do neuspjeha – s druge strane, osobe koje vjeruju da mogu biti uspješne, ustrajat će i truditi se više, što povećava šansu za uspjeh. Osjećaj kompetentnosti možemo graditi tako da tražimo i ne bojimo se čuti povratne informacije, tako da se uključujemo u aktivnosti koje s vremenom rezultiraju povećanjem naših znanja i vještina i tako da se usuđujemo pogriješiti i riskirati.

Osjećaj osobnog smisla – imamo li dojam da ‘ništa nema smisla’ i da je ‘sve uzalud’ to je samo znak da osjećamo kako naš glas i naše mišljenje ljudima oko nas (u obitelji, u školi, na poslu) nije bitan, da nas se ne čuje i ne vidi i da ne možemo utjecati na ono što nam se događa. A onda je, naravno, teško motivirati se na ikakve aktivnosti. Važno je pri tome osvijestiti radi li se samo o našem prethodnom iskustvu koje smo projicirali na sadašnju situaciju, ili je problem trenutan. Ako neviđenost i neuvažavanje osjećamo i sada, iznimno je važno da pronađemo mjesto na kojem ćemo to uvažavanje dobiti, npr. kroz volontiranje ili uključenost u razne grupe (grupa za planinarenje, jogu, učenje jezika i sl.)

Prisutnost ugodnih emocija – ugodne emocije nisu nešto što trebamo čekati, već nešto na čemu možemo aktivno raditi, tako što ćemo činiti stvari koje su nam ugodne, zabavne, inspirativne, u kojima možemo biti kreativni, duhoviti. Naravno da ugodne emocije ne možemo i ne trebamo osjećati uvijek, ali bez njih nije moguće biti motiviran.

Jasne i dosljedne granice – ako psihološku otpornost shvatimo kao psihološki imunitet organizma, jasno je da nedostatak jasnih granica prema okolini (na način da kažemo „ne“ kada želimo reći „ne“ i „da“ kada želimo reći „da“) vodi u trajno iscrpljivanje i ostavlja malo energije za suočavanje s vlastitim problemima.

I na kraju, otpornost ne možemo vježbati prije nego dođe do problema; ne postoji generalna proba za život. Uči se iskustvom i na licu mjesta, baš kao što se plivati uči u vodi, a ne na suhom.

 


Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

‘Body neutrality’ – pokret koji se zalaže da prestanemo osuđivati sebe

Čini se kako smo se umorili od toga da pod svaku cijenu moramo voljeti svoje tijelo. Umjesto pozitivnog, stigao je neutralan stav ? 'volim svoje tijelo takvo kakvo jest', a prigrlili su ga i celebrityji poput Taylor Swift i Jameele Jamil.

Događaju li se i vama mnoge stvari pred nosom, ali ih ne primjećujete?

Jeste li opterećenim opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili stalno brinete o budućnosti, a zapravo ste vrlo malo prisutni u sadašnjosti

Kako pomoći bliskoj osobi koja se bori s depresijom

Depresiju je teško pretočiti u riječi, pogotovo za one koji je nikad nisu iskusili. Kao drugih tjelesnih bolesti, može nastupiti iznenada, 'upada' u um...

Mentalni wellness: kako biti sretan i u teškim vremenima

Ako želite biti i u dobrom mentalnom zdravlju, postoji također nekoliko ključnih stvari kojih biste se trebali pridržavati

Povezano

Zašto nam nostalgične misli koriste i zašto je dobro sjetiti se starih dana?

Pandemija nas je definitivno učinila nostalgičnijima nego inače. Prisjećanjem na dobre stare dane mnogim ljudima pomaže u podizanju raspoloženja. Donosimo nekoliko razloga zašto je nostalgija dobra, i kako nam nostalgične misli zapravo koriste

Kako se manjak vremena reflektira na naše mentalno zdravlje?

Ponekad je za više slobodnog vremena potrebno odrediti priorite, možda se odreći u nekom trenu nečega i biti dosljedan raspoređivanju vremena. Za postizanje cilja, naime, potrebno je promijeniti način razmišljanja, a ne besmisleno trošiti svoje vrijeme

Svatko ima svoj kotačić života – a što je ono što tebe uistinu pokreće?

S ciljem promocije kvalitetnog života i širenja poruke o tome kako moramo pronaći i probuditi #onostomepokrece, Mixer.hr i organizatori kostimirane humanitarne utrke Zagreb Advent Run pokrenuli su kampanju istoimenog naziva koja će se predstaviti na 14. Weekend Media Festivalu, koji počinje danas u Rovinju

Nismo sitničavi: Postoje razlozi zašto trebamo žaliti i zbog sitnica u životu

Iako je tugovanje okarakterizirano kao nešto negativno, ipak ima svrhu i može utjecati za nešto bolje. U nekim slučajevima, tugovanje može biti put prema rastu, osobnoj promjeni i dubljem razumijevanju koliko vrijedimo i što je važno za nas

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime