Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan zdravlja, koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira kao ‘stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti’ (WHO, 2004).
Ulaskom u drugu pandemijsku godinu ovakva nam je definicija sve jasnija i bliža – dok smo u prvim mjesecima, suočeni s nepoznatim virusom, strepili gotovo isključivo zbog tjelesnih aspekata našeg zdravlja i sigurnosti pa smo se bili spremni odreći mnogih stvari i iz korijena promijeniti naše svakodnevne navike.
Nije moguće dugoročno brinuti samo o jednom aspektu zdravlja
Ulaskom u 2021. godinu sve smo svjesniji toga da nije moguće dugoročno brinuti o samo jednom aspektu zdravlja bez značajnih negativnih posljedica po naše cjelokupno funkcioniranje, naročito u području mentalnog zdravlja.
A o čemu govorimo kada govorimo o mentalnom zdravlju? To je ‘stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici’ (WHO, 2004). Iz navedenog vidimo koliko je psihička dobrobit određena ne samo našom razinom otpornosti na različite stresore i mogućnosti da se ostvarimo kao pojedinci, sa svim svojim znanjima, vještinama i talentima, već i prilikama koje imamo za povezivanje s drugima i ostvarivanjem društvenog dijela sebe, stjecanjem osjećaja da smo važni, vrijedni i korisni članovi zajednice.
Postpandemijski burnout: Kako spriječiti pogoršanje mentalnog zdravlja?
Zašto je važna raznovrsna i uravnotežena self-care rutina?
Zato, na današnji dan brinite o svome tijelu, ali ne zaboravite niti na svoje psihičko zdravlje i njegove različite aspekte. Baš kao što nam je za zadovoljavanje naših tjelesnih potreba važna raznovrsna i uravnotežena prehrana (sjetite se naprimjer onih preporuka o tome da nam se svaki dan na tanjuru nađe 5 različitih boja voća i povrća!), tako nam je za zadovoljavanje naših psihičkih potreba važna raznovrsna i uravnotežena self-care rutina.
Odluku o tome što nam je prioritet u brizi o sebi može nam olakšati razmišljanje u terminima Maslowljeve piramide potreba. Abraham Maslow bio je psiholog, jedan od začetnika humanističkog smjera u psihologiji i psihoterapiji, čija se osnovna postavka temelji na ideji da su ljudi u osnovi dobri ili neutralni, a ne zli, dok je psihopatologija rezultat frustracije u zadovoljavanju osnovnih potreba ljudskog organizma.
Osnovne ljudske potrebe organizirane su hijerarhijski
Maslow je smatrao da su osnovne ljudske potrebe organizirane hijerarhijski, u obliku piramide, pri čemu se temeljne potrebe za preživljavanjem (poput potreba za hranom, vodom, spolne potrebe i sl.) nalaze na samom dnu piramide, zatim slijede potrebe za sigurnošću (krov nad glavom, plaća, ali i emocionalni osjećaj sigurnosti u bliskim odnosima), potreba za povezivanjem (obiteljski odnosi, prijateljstva, partnerski odnosi), zatim potreba za samopoštovanjem i poštovanjem (postignuće, osjećaji kompetencije vezani uz učenje, napredovanje i postizanje ciljeva) i konačno potrebe za samoaktualizacijom (ispunjavanje vlastitih potencijala, duhovnost, moralnost).
Kako je (i zašto) pandemija izbrisala čitave kategorije prijateljstava?
Po istom principu možemo organizirati i ‘piramidu brige o sebi’
1/ SAN, PREHRANA, TJELESNA AKTIVNOST
Ako spavamo 3-4 sata dnevno, hranimo se nabrzinu i nekvalitetno i provodimo dane sjedeći ispred televizora ili za kompjuterom, kao dio self-care rutine ne vrijedi nam uvoditi nove hobije, povećavati vrijeme koje provodimo u druženju s bliskim osobama ili započinjati učenje još jednog stranog jezika.
Jednostavno, umoran i iscrpljen organizam koji ne dobiva dovoljno nutritivnih tvari za svoje temeljno funkcioniranje ne može ‘procesirati’ stvari koje bi nam, da su nam temeljne biološke potrebe ispunjene, doista predstavljale zadovoljstvo i unosile dozu smirenosti u naš život. Stoga san, kvalitetna prehrana i svakodnevno kretanje moraju imati prioritet pred svim drugim oblicima brige o sebi.
2/ UPRAVLJANJE NOVCEM I STANOVANJE
Financijske teškoće predstavljaju značajan stresor, okidač su neugodnih emocija i impulzivnih reakcija te značajno snižavaju našu otpornost prilikom suočavanja s teškoćama i izazovima. Ne trebamo biti bogataši da bismo živjeli sretan život – ali važno je znati upravljati svojim novcem, prilagoditi životni stil mogućnostima, ali i s vremena na vrijeme priuštiti si nešto što možda nadilazi naše financijske okvire, ali čini život ljepšim.
Također, fizička okolina u kojoj živimo jako utječe na to kako se osjećamo, čak i ako to možda ne primjećujemo. Mirisne svijeće, svjetiljke koje stvaraju ugodnu i toplu atmosferu, sobne biljke, osvježena boja na zidovima… sve to itekako može pozitivno doprinijeti našem mentalnom zdravlju, jer ono što gledamo, slušamo i mirišemo direktno utječe na naš senzorni sustav, a senzacije su direktan put do emocija.
3/ VRIJEME S OBITELJI, VRIJEME S PRIJATELJIMA, VRIJEME S PARTNEROM/ICOM
Vjerojatno ne postoji osoba koja nije čula onaj poznati citat koji kaže da niti jedan čovjek nije otok. Nije bez razloga jedna od najgorih kazni za ljude u zatvoru upravo boravak u samici. Mi smo društvena bića, i jednom kada su nam zadovoljene temeljne potrebe za preživljavanjem i sigurnošću, kvalitetno provedeno vrijeme u krugu bliskih osoba najbolji je način brige o sebi.
Pri tome je važno voditi računa o tome da u našem životu postoji ravnoteža između vremena koje provodimo s obitelji i/ili partnerom/icom i vremena koje provodimo u krugu vlastitih prijatelja, koji nemaju veze s našim obiteljskim životom.
Niti obitelj niti partner niti prijatelji ne mogu sami za sebe zadovoljiti naše cjelokupne društvene potrebe (koje uključuju potrebu za bliskošću, ali i neopterećenom zabavom), a niti to trebaju. Na nama je odgovornost da stvaramo i održavamo više socijalnih krugova koji će, tek zbrojeni zajedno, dovesti do toga da se osjećamo društveno ispunjeni.
4/ HOBIJI I SLOBODNO VRIJEME, UČENJE NOVIH VJEŠTINA
Važan dio brige o sebi povezan je i s našim rastom osjećaja kompetentnosti, stjecanjem novih vještina i ostvarivanjem postignuća na različitim poljima. Ovo nema veze s uspjehom, već učenjem i rastom do kojeg dolazi kada se bavimo nečime što volimo, u tome uživamo i postajemo sve bolji, a povratne informacije izvana koristimo za izgradnju realistične slike o sebi, što predstavlja najveću snagu i uporište koje možemo imati u nestabilnim vremenima. Osobe koje nemaju ambicija ili interesa zapravo su osobe koje su odustale od sebe, koje same sebi nisu važne: a tada je, nažalost doista teško motivirati se na brigu o sebi.
5/ KREATIVNOST, DUHOVNOST, RAD NA SEBI
Na vrhu self-care piramide je naše vlastito stvaranje i kreativnost, bilo da pišemo pjesme, slikamo, šivamo, izrađujemo nakit, crtamo stripove, glumimo, pjevamo, plešemo, pričamo viceve prijateljima ili isprobavamo nove recepte.
Najviši oblik brige o sebi je i naša duhovnost, a možemo je prakticirati kroz religiju i rituale poput molitve, kroz meditaciju, čitanje duhovnih tekstova, diskusije o smislu života s prijateljima.
I konačno, odluka o radu na sebi kroz individualne ili grupne oblike psihoterapije otvara nam bezbrojne mogućnosti da povećamo vlastitu svjesnost i živimo potpuniji i bogatiji život.
Sretan vam Svjetski dan zdravlja, i neka vam svaki dan bude – dan brige o sebi!
________________________________________________________________________
Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.