Petak, 23 srpnja, 2021

Svjetski dan zdravlja kao self-care dan: Napravite piramidu ‘brige o sebi’!

Jeste li znali da su osnovne ljudske potrebe organizirane hijerarhijski, u obliku piramide, pri čemu se temeljne potrebe za preživljavanjem (poput potreba za hranom, vodom, spolne potrebe i sl.) nalaze na samom dnu piramide?

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan zdravlja, koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira kao ‘stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti’ (WHO, 2004).

Ulaskom u drugu pandemijsku godinu ovakva nam je definicija sve jasnija i bliža – dok smo u prvim mjesecima, suočeni s nepoznatim virusom, strepili gotovo isključivo zbog tjelesnih aspekata našeg zdravlja i sigurnosti pa smo se bili spremni odreći mnogih stvari i iz korijena promijeniti naše svakodnevne navike.

Nije moguće dugoročno brinuti samo o jednom aspektu zdravlja

Ulaskom u 2021. godinu sve smo svjesniji toga da nije moguće dugoročno brinuti o samo jednom aspektu zdravlja bez značajnih negativnih posljedica po naše cjelokupno funkcioniranje, naročito u području mentalnog zdravlja.

A o čemu govorimo kada govorimo o mentalnom zdravlju? To je ‘stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici’ (WHO, 2004). Iz navedenog vidimo koliko je psihička dobrobit određena ne samo našom razinom otpornosti na različite stresore i mogućnosti da se ostvarimo kao pojedinci, sa svim svojim znanjima, vještinama i talentima, već i prilikama koje imamo za povezivanje s drugima i ostvarivanjem društvenog dijela sebe, stjecanjem osjećaja da smo važni, vrijedni i korisni članovi zajednice.

Postpandemijski burnout: Kako spriječiti pogoršanje mentalnog zdravlja?

Zašto je važna raznovrsna i uravnotežena self-care rutina?

Zato, na današnji dan brinite o svome tijelu, ali ne zaboravite niti na svoje psihičko zdravlje i njegove različite aspekte. Baš kao što nam je za zadovoljavanje naših tjelesnih potreba važna raznovrsna i uravnotežena prehrana (sjetite se naprimjer onih preporuka o tome da nam se svaki dan na tanjuru nađe 5 različitih boja voća i povrća!), tako nam je za zadovoljavanje naših psihičkih potreba važna raznovrsna i uravnotežena self-care rutina.

Odluku o tome što nam je prioritet u brizi o sebi može nam olakšati razmišljanje u terminima Maslowljeve piramide potreba. Abraham Maslow bio je psiholog, jedan od začetnika humanističkog smjera u psihologiji i psihoterapiji, čija se osnovna postavka temelji na ideji da su ljudi u osnovi dobri ili neutralni, a ne zli, dok je psihopatologija rezultat frustracije u zadovoljavanju osnovnih potreba ljudskog organizma.

Osnovne ljudske potrebe organizirane su hijerarhijski

Maslow je smatrao da su osnovne ljudske potrebe organizirane hijerarhijski, u obliku piramide, pri čemu se temeljne potrebe za preživljavanjem (poput potreba za hranom, vodom, spolne potrebe i sl.) nalaze na samom dnu piramide, zatim slijede potrebe za sigurnošću (krov nad glavom, plaća, ali i emocionalni osjećaj sigurnosti u bliskim odnosima), potreba za povezivanjem (obiteljski odnosi, prijateljstva, partnerski odnosi), zatim potreba za samopoštovanjem i poštovanjem (postignuće, osjećaji kompetencije vezani uz učenje, napredovanje i postizanje ciljeva) i konačno potrebe za samoaktualizacijom (ispunjavanje vlastitih potencijala, duhovnost, moralnost).

Kako je (i zašto) pandemija izbrisala čitave kategorije prijateljstava?

 

Po istom principu možemo organizirati i ‘piramidu brige o sebi’

 

1/ SAN, PREHRANA, TJELESNA AKTIVNOST

Ako spavamo 3-4 sata dnevno, hranimo se nabrzinu i nekvalitetno i provodimo dane sjedeći ispred televizora ili za kompjuterom, kao dio self-care rutine ne vrijedi nam uvoditi nove hobije, povećavati vrijeme koje provodimo u druženju s bliskim osobama ili započinjati učenje još jednog stranog jezika.
Jednostavno, umoran i iscrpljen organizam koji ne dobiva dovoljno nutritivnih tvari za svoje temeljno funkcioniranje ne može ‘procesirati’ stvari koje bi nam, da su nam temeljne biološke potrebe ispunjene, doista predstavljale zadovoljstvo i unosile dozu smirenosti u naš život.
Stoga san, kvalitetna prehrana i svakodnevno kretanje moraju imati prioritet pred svim drugim oblicima brige o sebi.

2/ UPRAVLJANJE NOVCEM I STANOVANJE

Financijske teškoće predstavljaju značajan stresor, okidač su neugodnih emocija i impulzivnih reakcija te značajno snižavaju našu otpornost prilikom suočavanja s teškoćama i izazovima. Ne trebamo biti bogataši da bismo živjeli sretan život – ali važno je znati upravljati svojim novcem, prilagoditi životni stil mogućnostima, ali i s vremena na vrijeme priuštiti si nešto što možda nadilazi naše financijske okvire, ali čini život ljepšim.

Također, fizička okolina u kojoj živimo jako utječe na to kako se osjećamo, čak i ako to možda ne primjećujemo. Mirisne svijeće, svjetiljke koje stvaraju ugodnu i toplu atmosferu, sobne biljke, osvježena boja na zidovima… sve to itekako može pozitivno doprinijeti našem mentalnom zdravlju, jer ono što gledamo, slušamo i mirišemo direktno utječe na naš senzorni sustav, a senzacije su direktan put do emocija.

3/ VRIJEME S OBITELJI, VRIJEME S PRIJATELJIMA, VRIJEME S PARTNEROM/ICOM

Vjerojatno ne postoji osoba koja nije čula onaj poznati citat koji kaže da niti jedan čovjek nije otok. Nije bez razloga jedna od najgorih kazni za ljude u zatvoru upravo boravak u samici. Mi smo društvena bića, i jednom kada su nam zadovoljene temeljne potrebe za preživljavanjem i sigurnošću, kvalitetno provedeno vrijeme u krugu bliskih osoba najbolji je način brige o sebi.
Pri tome je važno voditi računa o tome da u našem životu postoji ravnoteža između vremena koje provodimo s obitelji i/ili partnerom/icom i vremena koje provodimo u krugu vlastitih prijatelja, koji nemaju veze s našim obiteljskim životom.

Niti obitelj niti partner niti prijatelji ne mogu sami za sebe zadovoljiti naše cjelokupne društvene potrebe (koje uključuju potrebu za bliskošću, ali i neopterećenom zabavom), a niti to trebaju. Na nama je odgovornost da stvaramo i održavamo više socijalnih krugova koji će, tek zbrojeni zajedno, dovesti do toga da se osjećamo društveno ispunjeni
.

4/ HOBIJI I SLOBODNO VRIJEME, UČENJE NOVIH VJEŠTINA

Važan dio brige o sebi povezan je i s našim rastom osjećaja kompetentnosti, stjecanjem novih vještina i ostvarivanjem postignuća na različitim poljima. Ovo nema veze s uspjehom, već učenjem i rastom do kojeg dolazi kada se bavimo nečime što volimo, u tome uživamo i postajemo sve bolji, a povratne informacije izvana koristimo za izgradnju realistične slike o sebi, što predstavlja najveću snagu i uporište koje možemo imati u nestabilnim vremenima. Osobe koje nemaju ambicija ili interesa zapravo su osobe koje su odustale od sebe, koje same sebi nisu važne: a tada je, nažalost doista teško motivirati se na brigu o sebi.

Sad imamo i dokaz: Zašto je raditi ‘ništa’ – put do sreće?

5/ KREATIVNOST, DUHOVNOST, RAD NA SEBI

Na vrhu self-care piramide je naše vlastito stvaranje i kreativnost, bilo da pišemo pjesme, slikamo, šivamo, izrađujemo nakit, crtamo stripove, glumimo, pjevamo, plešemo, pričamo viceve prijateljima ili isprobavamo nove recepte.

Najviši oblik brige o sebi je i naša duhovnost, a možemo je prakticirati kroz religiju i rituale poput molitve, kroz meditaciju, čitanje duhovnih tekstova, diskusije o smislu života s prijateljima.

I konačno, odluka o radu na sebi kroz individualne ili grupne oblike psihoterapije otvara nam bezbrojne mogućnosti da povećamo vlastitu svjesnost i živimo potpuniji i bogatiji život.

Sretan vam Svjetski dan zdravlja, i neka vam svaki dan bude – dan brige o sebi!

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

SAVJET PSIHOLOGINJE: Kako biti što suosjećajniji prema sebi?

Teorije privrženosti govore nam da je jedan od glavnih preduvjeta psihičkog zdravlja to da smo imali iskustvo bezuvjetne prihvaćenosti od strane barem jedne bliske osobe tijekom djetinjstva. Nažalost, mnogi ljudi to iskustvo nisu imali, što se kasnije manifestira kao pretjerana kritičnost prema samome sebi, krivnja i osjećaj manje vrijednosti.

Razvijte psihološku otpornost: kako iz krize izaći kao snažnija osoba

Vjerojatno ne postoji osoba na svijetu kojoj pandemija koronavirusa nije donijela neke negativne promjene, bilo to odgađanje ili otkazivanje planiranog putovanja, smanjenje plaće ili suočavanje s nezaposlenošću. Ljudi se pri tome međusobno razlikuju po tome koliko se dobro i brzo mogu prilagoditi (iznenadnim i brzim) promjenama

Kako se nositi s neizvjesnošću koju nam donose sljedeći mjeseci?

Epidemija koronavirusa i ekonomska kriza poprilično su uzdrmali naš osjećaj sigurnosti. U takvim uvjetima mnogi su ljudi preplavljeni strahom, osjećaju se bespomoćno, imaju teškoće sa spavanjem, apetitom...

Kako se u jeku pandemije oduprijeti – crnim mislima?

Kada ste se pobrinuli za stvari nad kojima imate kontrolu, vježbajte toleranciju na stvari nad kojima nemate kontrolu. Briga je korisna samo kada imamo konkretan problem na kojeg možemo utjecati. U suprotnom, briga privlači još brige, i to je onda priča bez kraja

Povezano

Vaš ‘unutarnji kritičar’: Kako prestati omalovažavati samog sebe?

Za omalovažavanje i smanjenje samopouzdanja kriv je naš "unutarnji kritičar". To je onaj dosadni glas u našoj glavi koji kritizira, krivi, omalovažava, propitkuje, stvara sumnje i umanjuje naša postignuća... Kako se 'obračunati' s njime?

Pedagoginja Sara Peranić: Sve više žena traži pomoć i uči kako biti SamopouzdaniJA

Socijalna pedagoginja, edukantica psihoterapije i autorica bloga i podcasta 'Sara Peranić' kroz program SamopouzdaniJA pomaže ženama da nauče izgraditi odnos sa sobom i život kakav žele, te odnose koji odražavaju njihovo samopouzdanje a ne negativnu sliku o sebi

Otpornost uma: Vodič za suočavanje sa životnim izazovima, nedaćama i krizama

Ljudi se moraju naučiti nositi i raditi kroz vrlo izazovna životna iskustva. Teorija otpornosti odnosi se na ideje o tome kako na ljude utječu i kako se prilagođavaju stvarima poput nedaća, promjena, gubitaka i rizika

Lovi vas ljetna depresija? Kako pomoći sebi i sačuvati mentalno zdravlje

Osjećate li pretjeranu energičnost i uznemirenost? Izgubili ste apetit? Možda ste među 15 posto svjetske populacije koja pati od sezonskog afektivnog poremećaja i ne treba ga nimalo zanemariti - jer su upravo ljudi koji boluju od ljetnog SAD-a izloženiji većem riziku od samoubojstva

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime