Subota, 16 listopada, 2021

Postpandemijski burnout: Kako spriječiti pogoršanje mentalnog zdravlja?

No što ako se, umjesto da se s pojavom sunčanih dana osjećamo sve bolje, počinjemo osjećati sve lošije? Možemo li govoriti o postpandemijskoj depresiji ili postpandemijskom burnoutu?

S dolaskom sve toplijeg vremena i otvaranjem terasa, čini se da stres oko pandemije i negativne posljedice manjka socijalnih kontakata po naše mentalno zdravlje polako popuštaju.

No što ako se, umjesto da se s pojavom sunčanih dana osjećamo sve bolje, počinjemo osjećati sve lošije? Možemo li govoriti o postpandemijskoj depresiji ili postpandemijskom burnoutu?

Dugotrajan, intenzivan i izvanredan stres kojem smo izloženi

Kako ulazimo u drugu godinu borbe s koronavirusom, nove brzo raširene inačice uzrokovale su nagli porast infekcija u mnogim zemljama i obnovile blokade. Osim toga, činjenica je da smo već više od 12 mjeseci svakodnevno izloženi vijestima o oboljelima i novim smrtnim slučajevima, ekonomskoj krizi i ograničenjima vezanim uz socijalne interakcije.

Zbog tako dugotrajnog, intenzivnog i izvanrednog stresa kojem smo izloženi, svjetski istraživači se plaše da bi se pogoršanje mentalnog zdravlja moglo zadržati još dugo vremena nakon što pandemija popusti

I vjerojatno su u pravu. 

Za razliku od svakodnevnog stresa, koji je dio uobičajenog donošenja odluka i rješavanja problema, koji nas može motivirati da budemo produktivniji i povećava efikasnost, te se s njim nosimo rutinski, do takozvanog kumulativnog stresa dolazi kad smo kroz duži period izloženi različitim stresorima bez prilike za opuštanje i oporavak te se, ako se ne prepozna i ne rješava, razvija u burnout, odnosno sagorijevanje.

Lako je zanemariti prve znakove burnouta

Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti popraćeno osjećajem bespomoćnosti, obeshrabrenosti, nekompetentnosti i negativnim stavovima prema radu, životu i ljudima općenito. Često je prisutna i isključiva usmjerenost osobe na probleme, pri čemu se pozitivni aspekti u životu ne uzimaju u obzir.

Zbog činjenice da smo svi više-manje na globalnoj razini izloženi vrlo sličnim stresorima, lako je zanemariti prve znakove burnouta koji su zapravo uzrokovani uvjetima života u pandemiji i pripisati ih drugim faktorima. Ali nažalost, činjenica da smo svi ‘u istom loncu’ i da je u javnosti skovan termin ‘novo normalno’, ne znači da naš organizam pandemijske uvjete stvarno prepoznaje kao nešto normalno.

Stoga je važno da znakove iscrpljenosti shvatimo ozbiljno i pobrinemo se za svoje mentalno zdravlje, jer to nitko neće i ne može učiniti umjesto nas!

Evo nekoliko ideja kako možemo brinuti o sebi:

  • Svjesno odabrani bijeg u fantaziju: čitanje knjiga, gledanje zabavnih filmova, razgovor s prijateljima o temama koje nemaju veze s pandemijom, poslom i drugim obavezama
  • Odmor: vrijeme za sebe bez ciljeva i rokova, relaksacija (ležanje na travi i gledanje oblaka, jutarnji ritual ispijanja čaja ili kave, spavanje, masaža…)
  • Igra: upuštanje u aktivnosti koje vas vesele i nasmijavaju (druženje s prijateljima, igra s djecom, kreativne aktivnosti, ples…)
  • Ravnoteža: uspostaviti (bolju) ravnotežu između posla i privatnog života, ravnotežu između izrazito zahtjevnih i manje zahtjevnih radnih zadataka te između pružanja i primanja podrške
  • Osvještavanje i usporavanje: pomažu prakse tehnika disanja i relaksacije poput mindfulnessa, meditacije, vođene vizualizacije, autogenog treninga

I na kraju, najvažnije od svega, nemojte gledati kako se drugi ljudi osjećaju ili nose s krizom, vi ste vi i najbitnije je da osluškujete vlastite potrebe!

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

6 korisnih savjeta za one koji tuguju za životom prije pandemije

Stručnjaci vjeruju kako je pandemija koronavirusa zarobila svijet u neku vrstu kolektivne i kronične tuge, jer žalimo za poslovima, vezama, praznicima, normalnošću i ostalim opipljivim i nematerijalnim gubicima. Kroničnu tugu doživljavamo na mnogo načina, a mi donosimo savjete kako je što lakše prebroditi

Budite hrabri, izrazite se – samo tako ćete zauzeti svoje mjesto u svijetu!

Recite NE. Recite DA. Nasmijte se. Plačite. Dajte kompliment. Dajte konstruktivnu kritiku. Izrazite nekome sviđanje. Izrazite odbojnost. Vratite pogrešno jelo konobaru... Najvažnije, ne odustajte. Upornost je najbolji oblik izražavanja!

Kako pomoći bliskoj osobi koja se bori s depresijom

Depresiju je teško pretočiti u riječi, pogotovo za one koji je nikad nisu iskusili. Kao drugih tjelesnih bolesti, može nastupiti iznenada, 'upada' u um...

Kako se u jeku pandemije oduprijeti – crnim mislima?

Kada ste se pobrinuli za stvari nad kojima imate kontrolu, vježbajte toleranciju na stvari nad kojima nemate kontrolu. Briga je korisna samo kada imamo konkretan problem na kojeg možemo utjecati. U suprotnom, briga privlači još brige, i to je onda priča bez kraja

Povezano

5 savjeta koji će vam pomoći da se u trenu osjećate – moćnije

Naše misli utječu na to koliko se moćno osjećamo. Zato mijenjanje misli može stvoriti osjećaj moćnosti. Također možemo koristiti svoje tijelo za stvaranje tog osjećaja. Niste sigurni kako započeti? Jednostavnije je nego što možete zamisliti

Tako je malo potrebno: 4 geste koje naš život čine – sretnijim

Sreću treba i izazvati, kaže stara narodna poslovica, pa vam stoga donosimo 4 univerzalna 'recepta' kako potaknuti sretne osjećaje u svakodnevnom životu!

Zašto nam nostalgične misli koriste i zašto je dobro sjetiti se starih dana?

Pandemija nas je definitivno učinila nostalgičnijima nego inače. Prisjećanjem na dobre stare dane mnogim ljudima pomaže u podizanju raspoloženja. Donosimo nekoliko razloga zašto je nostalgija dobra, i kako nam nostalgične misli zapravo koriste

Kako se manjak vremena reflektira na naše mentalno zdravlje?

Ponekad je za više slobodnog vremena potrebno odrediti priorite, možda se odreći u nekom trenu nečega i biti dosljedan raspoređivanju vremena. Za postizanje cilja, naime, potrebno je promijeniti način razmišljanja, a ne besmisleno trošiti svoje vrijeme

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime