Zamislite sljedeći scenarij: stižete kući nakon dugog radnog dana, odlažate torbu i bacate ključeve na stol. “Kakav dan”, kažete ljubimcu dok sjedate na kauč scrollajući po mobitelu. Nakon pregledavanja najnovijih vijesti o politici i okolišu, odšetate do kuhinje osjećajući iscrpljenost zbog toliko negativnih informacija.
Usput, nije ništa ostalo od ručka pa ćete još morati i kuhati – dakle, vjerojatno ništa od pilatesa. Nije li ovo pravo vrijeme za ispiti punu čašu vina?
Alkohol – kratkotrajno ‘rješenje’ za smanjenje stresa
Ipak, opuštanje nakon napornog dana ne bi trebalo podrazumijevati potpuno ignoriranje osnovnog uzroka stresa. Ako se odlučite za piće umjesto da se pozabavite svojim osjećajima, jedini pobjednik bit će Ibuprofen iz kućne ljekarne.
“Konzumiranje alkohola za suočavanje sa stresom vrlo je kratkotrajno rješenje”, objašnjava dr. Jordanna Quinn. “Iako vam se može učiniti kao dobra ideja, čak i potreba da popijete piće nakon stresnog događaja, to dugoročno nije pametno. A ni korisno. Naime, istraživanja su pokazla kako konzumacija alkohola može povećati depresiju i anksioznost, što sigurno ne pomaže osobama koje se nose s puno stresa.
“Štoviše, u stresnom danu jedna čaša vina postane dvije – ili više – i plan koji ste imali postaje manje izvediv. Na kraju, time možete samo započeti novi ciklus frustracije i stvoriti još više stresa zbog neizvršenih obveza. Slikovito rečeno, možemo li se ohladiti, a da to nije s hladnim pićem?
Isprobajte savjete u nastavku prije nego što posegnete za čašom. Vaše tijelo (i novčanik) mogli bi vam biti dugoročno zahvalni.
1. Planirajte slobodno vrijeme
Ako želite smanjiti konzumaciju alkohola zbog stresa, jedna od najkorisnijih strategija je planiranje večeri nakon posla. Na početku svakog tjedna postavite si raspored točno onoga što ćete raditi svaku večer, od hrane koju ćete jesti do stvari koje ćete raditi za sebe. Kad imate postavljen kalendar, lakše ostajete na putu. Zakazivanje treninga, dogovaranje telefonskih poziva s prijateljima i obitelji, odlazak u šetnju s psom, pa čak i manje zabavni zadaci – poput pranja rublja – mogu vam pomoći da svake večeri ostanete odgovorni prema sebi.
2. Vježbajte
Ovo je jako čest savjet, s dobrim razlogom. Tjelovježba smanjuje hormon stresa kortizol, oslobađa endorfine i poboljšava san. Budući da ‘tijelo proizvodi hormone stresa oko 12 sati nakon stresnog događaja’, dr. Quinn predlaže tjelovježbu za “smanjenje povećanih razina hormona u tijelu”. Umjesto da natočite čašu vina kad se vratite kući, prošećite ulicom ili odradite trening. Izlazak iz kuće je također izvrsna prilika da odmorite oči od zaslona ekrana i pogledate svijet oko sebe. Vježba je katarzična, ali nije uvijek dostupna. Nekim je ljudima, ako nisu najraspoloženiji, potrebna ogromna količina energije da napuste kuću (čak i kad znaju da bi to bilo dobro za njih).
3. Igrajte igre
Jedan od najlakših načina za relaksaciju nakon dugog dana (osim pića) jest paljenje televizije. No, istraživanja pokazuju da kao pasivni sudionici medijske potrošnje trošimo veliku količinu vremena na nešto što nam nije od velike koristi. Umjesto toga, odlučite se za društvene igre. To će vam pomoći zaboraviti na obveze i pružiti osjećaj povezanosti s bližnjima. Ako tražite mir i tišinu, upalite svijeću, ugasite mobitel i složite puzzle…
4. Razmazite se
Ako vaše tijelo žudi za relaksacijom, shvatite to kao pokazatelj da prije svega počnete s brigom iznutra. Natočite si veliku čašu vode čim se vratite kući s posla. Skuhajte si obilan obrok ili ispecite desert u kojem ćete uživati u miru. Okupajte se – možda zvuči otrcano, ali kad smo pod stresom često zaboravljamo koliko topli tuš resetira um. Možete i obogatiti svoju večenju rutinu – lakiranjem noktiju, pilingom tijela, maskom za lice ili bogatim losionom za tijelo koji će vas opustiti mirisom. Ne zaboraviti i da je i seks s voljenom osobom također dobar za smanjenje stresa i ponovno povezivanje tijela s umom. Ako imate vremena, kratka meditacija ili šetnja kvartom ili parkom također će smirit vaš um. A možete i vježbati duboko disanje dok radite druge aktivnosti…
5. Počnite voditi dnevnik
To definitivno nije za svakoga, ali vođenje dnevnika zaokuplja um (i ruke), a bilježenje stresnih situacija pomaže da shvatite što kod vas izaziva stres i kako ćete njime upravljati. Možete napisati stvari zbog kojih se osjećate loše, a zatim svaku popratiti pozitivnim bilješkama. Primjerice, ako napišete: ‘Ne osjećam se kao da napredujem na poslu’, dodajte ‘Trudim se svaki dan ići naprijed i biti bolji/a nego jučer.’
Ako niste sigurni da je to ispravno za vas (ili nikada niste probali), prosurfajte internetom i pronađite vodič za pisanje dnevnika.
6. Idite ranije na spavanje
Suočeni s visokim stresom, ponekad se jednostavno trebamo ‘isključiti’. Možda to znači preskakanje treninga, otkazivanje telefonskog poziva ili ostavljanje prljave kuhinje i gašenje svjetla u 20 sati. Osim toga, vaš će san biti mirniji ako ne konzumirate alkohol. Doktor Quinn objašnjava: “Konzumacija alkohola narušava dobar san. Miran san najvažniji je za oporavak od stresa. “Ako ste u mogućnosti, odgodite do jutra obaveze koje nisu hitne i legnite u krevet. Spavanje i stres duboko su povezani pa će vam dovoljno vremena za odmor svake noći pomoći u sprječavanju da stres izmakne kontroli.
Uvijek je dobro vrijeme za nove dobre odluke
Uz mnoge od ovih prijedloga nekima bi možda upravo čaša vina savršeno ‘pasala. No, nastojte je izbjegavati. Umjesto vina, posegnite, primjerice, za čašom vode s okusom ili čajem od mente.
Na kraju, najvažnije je izbaciti osjećaj krivnje prema svojem ponašanju. Krivnja i sram nisu korisni alati prilikom stvaranja novih navika. Ako nakon dugog dana ipak posegnete za čašom vina ili pojedete vrećicu čipsa pred televizijom, nemojte očajavati. Umjesto toga, prihvatite da vam je to trenutno najviše odgovaralo, a na novim navikama poradite već od sutra.