Ponedjeljak, 4 ožujka, 2024

Sjedilački način života je ozbiljna prijetnja zdravlju, ali ovo je – poništava!

Sjedilačko ponašanje i tjelesna neaktivnost neki su od vodećih čimbenika kardiovaskularnih bolesti i uzročnika smrtnosti. U godini iza nas, vrijeme smo provodili upravo tako - u sjedećem ili ležećem položaju ispred ekrana. No, postoji rješenje za negativne učinke takvog života...

Ne nedostaje znanstvenih istraživanja koja će vam reći kako sjedilački način života – onaj koji uključuje malo ili nimalo fizičke aktivnosti – šteti svemu: od mentalne dobrobiti i tjelesnog zdravlja do dugovječnosti.



Osim što stvara bolove u tijelu, predugo sjedenje i tjelesna neaktivnost neki su od vodećih krivaca za kardiovaskularne bolesti i uzročnici prerane smrti. Čak i za ljude koji su relativno aktivni, dulja razdoblja provedena sjedeći – bilo tijekom radnih dana uz računalo ili lijenih vikenda ispred televizora – mogu poništiti prednosti aktivnog dijela života. 

Kako ublažiti posljedice često i 10-osatnog sjedenja

rije nego se uspaničite i počnete zbrajati koliko dnevno sjedite, imamo dobre vijesti. Redovitom i određenom tjelesnom aktivnošću moguće je doskočiti nekim zdravstvenim rizicima povezanim s prekomjernim sjedenjem. Studija objavljena u British Journal of Medicine otkrila je svakodnevne vježbe potrebne za ublažavanje negativnog utjecaja 10-satnog sjedenja. Naime, prema istraživanju, 30 do 40 minuta svakodnevne blage do intenzivnije tjelesne aktivnosti smanjuje povezanost između duljine sjedenja i rizika od smrti. 

Zašto je socijalna distanca najbolja inspiracija za vježbanje?

Znanstvenici su otkrili kako sjedilački način života u većoj mjeri pospješuje rizik od smrtonosnih bolesti kod tjelesno neaktivnih ljudi, za razliku od onih koji dnevno izdvoje vrijeme za bilo koji oblik tjelesne aktivnosti.  

Čarobni broj koji pomaže u sprječavanju depresije 

Nedavne studije također pokazuju da je 35 minuta vježbanja dnevno – bilo jačeg intenziteta (kardio) ili slabijeg (joga, istezanje) – čarobni broj koji pomaže u sprječavanju depresije i sezonskog afektivnog poremećaja.
Nalazi se također podudaraju s novoobjavljenim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o tjelesnoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju iz 2020. godine, a koje preporučuje 150 do 300 minuta vježbanja umjerenog intenziteta tjedno (otprilike 21 do 43 minute dnevno) ili 75 do 150 minuta snažnog aerobnog vježbanja.
 

Sve što trebate znati planirate li kod kuće trening – s utezima

Na vama je što ćete učiniti sa svojim tijelom kako biste zdravstvene rizike povezane sa prekomjernim sjedenjem sveli na minimum. Pronađite aktivnosti koje volite, a koje podižu puls i dobro će vas oznojiti – bilo da se radi o trčanju, energičnom uređivanju dvorišta ili igranju s djecom. Prošećite kvartom, zamijenite automobil biciklom, trčite gore-dolje stepenicama u zgradi ili plešite uz najdražu pjesmu. Danima kad vam obveze ne ostavljaju vremena za trening, vodite računa o tome da barem ustanete svakih 20 do 30 minuta kako biste istegnuli noge. Ako možete, napravite nekoliko čučnjeva između gomila e-mailova ili Zoom poziva. Vaše će vam tijelo biti zahvalno.  

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime