Tjelesna aktivnost nije nešto što se radi na određeni rok, ona je stil života i treba biti sastavni naše svakodnevnice. Minimalna preporučena razina umjerene tjelesne aktivnosti za odrasle (od 18 do 64 godine) jest 150 minuta tjedno ili minimalno 75 minuta tjedno žustre tjelesne aktivnosti poput trčanja.
To bi značilo da 60 minuta treninga 3x tjedno može blagonaklono utjecati na baš sve aspekte vašeg života i to na razinama na kojima do sada toga nismo uopće bili svjesni.
Prekid treniranja dovodi do raznih bolesti i debljanja
“Dostupna istraživanja upućuju na to da prestanak treniranja u trajanju od 4-12 tjedana ima značajan negativan utjecaj na organizam, posebice na indikatore tjelesne spremnosti i zdravlja sportaša i rekreativaca. Ako pogledamo učinke kratkotrajnog prestanka treniranja kod rekreativnih odraslih osoba, dokazi upućuju da prekid treniranja može rezultirati značajnim smanjenjem maksimalnog primitak kisika vježbača (mjera aerobnog fitnesa) za čak do 1 MET-a (MET ili metabolički ekvivalent – utrošak kisika u mirovanju; 3,5 ml O2 / kg/ min), što povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti kod opće populacije za 18%!”, upozorava prof. dr. sc. Goran Marković, redoviti profesor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje drži kolegije Osnovne kineziološke transformacije i Motorička kontrola.
Nadalje, prestanak trenira može dovesti do značajnih povećanja postotka tjelesne masti od 2-3%, porasta sistoličkog arterijskog krvnog tlaka te raznih drugih negativnih promjena u metabolizmu ugljikohidrata (primjerice, porast inzulinske rezistencije).
Redovita tjelesna aktivnost je lijek i nužnost
Tjelesnom aktivnošću može se prevenirati više od 35 različitih kroničnih nezaraznih bolesti, takozvanih bolesti današnjice i s kojima, ako do njih dođe, najčešće moramo živjeti do kraja života.
“Tanka je linija koja nas dijeli između zdravlja i bolesti, ali pokušajmo biti precizniji i odgovoriti na pitanje – što je to uopće zdravlje? Kada kažemo zdravlje onda ne mislimo samo na odsustvo bolesti i iznemoglosti već na stanje fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja (WHO, 2006.). Da bismo do tog blagostanja došli nužno je baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću koja nam je u slučaju pandemije značajno smanjena i u nekim slučajevima zabranjena”, objašnjava prof. Marković.
Redovita tjelesna aktivnost je lijek i nužnost koju trebamo u svakodnevnom životu kako bismo spriječili rizik nastanka kroničnih bolesti, poboljšali kvalitetu života i mentalno zdravlje, usporili negativne aspekte starenja te ojačati imunitet!
Tek ćemo u mjesecima i godinama koje dolaze vidjeti koje su zapravo posljedice pandemije. Ovdje ne govorimo o zarazi virusom Sars-Cov19 ili ekonomskim posljedicama, već o zatvaranju ljudi u svoje domove i onemogućavanje bavljenjem tjelesnom aktivnosti te kako će ono utjecati dugoročno na fizičko i psihičko zdravlje ljudi. Nažalost, posljedice će biti široke i poražavajuće.
U svega nekoliko tjedana vježbanja primjetna su drastična poboljšanja
“No, postoji svjetlo na kraju tunela i to je svijest svakog pojedinca da se pokrene i uvede tjelesnu aktivnost u svoj svakodnevni život. To može biti trčanje i nordijsko hodanje, ali može biti i bilo koji drugi oblik aktivnosti. Najvažnije je biti uporan i redovito vježbati kako bi neaktivnost preokrenuli u aktivnost. Ako sjedite 8 sati u uredu, to možete poništiti s dovoljno tjelesne aktivnosti tjedno. Nije prekasno krenuti sada jer u samo nekoliko tjedana primijetit ćete drastičnu razliku u svim aspektima svog života”, zaključuje prof. dr. sc. Goran Marković.
Foto: Trčaona