Koliko se intenzivno sjećate svog djetinjstva? Čini li vam se da je sunce jače sjalo, da su dani bili dulji i da vam gotovo nikada bilo dosadno? Nije li to bilo vrijeme kada ste sate provodili smijuljeći se s prijatelji(ca)ma, sanjareći i penjući se po drveću bez straha i s pola muke?
Gledajući unatrag, većina nas djetinjstvo smatra najsretnijim razdobljem u životu. Dakako, bilo je tu i manjih smetnji poput naših roditelja koji su nam govorili što smijemo i ne smijemo, no većina od nas tada nikada nije čula za riječ stres.
Otkrivanje djeteta u sebi
Sada ubrzajte snimku do današnjeg vremena. Nikada nemate dovoljno sati u danu kako biste se opustili, pripremili uravnotežene obroke, provodilili vrijeme s obitelji ili održavali formu. S takvim zahtjevnim ‘odraslim’ životima nije ni čudno da većina od nas žudi za bezbrižnim danima iz prošlosti. Samo pogledajte trendove.
Čak 64 posto knjiga o Harryju Potteru kupuju odrasli, većinu računalnih igrica koriste odrasli muškarci dok se moda također okreće ženama-djevojčicama.
No, otkrivanje djeteta u sebi nije loša stvar. Naime, što smo stariji, sve više potiskujemo emocije i razmišljamo o tome što bismo trebali raditi umjesto da iskoristimo stečenu slobodu da radimo ono što doista želimo.
Djetinjstvo je vrijeme otvorenosti kada živimo od trenutka do trenutka, umjesto da se kao odrasli, neprestano brinemo što će se dogoditi sutra
Stoga se postavlja pitanje kako kao odrasli opet možemo iskusiti pozitivne strane dječjeg života, a da ne postanemo neodgovorna, razmažena derišta? Jednostavno je: identificirajte rituale koji uzbuđuju vašu djetinju stranu.
Kako? Napišite 10 stvari koje volite činiti i zbog kojih se dan čini posebnim. Primjerice, umjesto da doručkujete s nogu u kuhinji, priuštite si tih 15 minuta i prvi obrok pojedite na balkonu ili u vrtu. Činite bilo što zbog čega se osjećate vrijednima ili posebnima, ali ne prema vanjskim mjerilima, nego sami za sebe. Naime, djecu nije briga tko ih gleda i kako kada u nečemu uživaju.
Vrtići u Finskoj potiču dječje igre u blatu kako bi im ojačali – imunitet!
Hrana kao užitak i energija
Kada ste dijete, hrana predstavlja energiju, okus i užitak. Dijete ne broji kalorije niti provodi striktne dijete. Iako se konzumiranje namirnica koje su vam u djetinjstvu bile najdraže – slatkiši – ne preporučuje, način na koji djeca jedu svakako se preporuča.
To znači da valja jesti pet manjih obroka dnevno do kojih su dva voćna. Iako smo tada to činili iz fiziološke potrebe jer smo rasli, danas ćemo s 5 manjih obroka potaknuti metabolizam te podići razinu energije. ipak, i dalje možete podleći dječjim užicima. Priuštite si frape od banane i mlijeka ili umjesto kupovnog, spravite pravi domaći hamburger. Ako ne volite povrće, sakrijte ga u umak od rajčice i konzumirajte s tjesteninom, ili dodajte pizzi.
Vježbanje prije svega treba biti zabavno
A umjesto da idete u teretanu na besmiselno 40-minutno hodanje na pokretnoj traci, zašto ne biste probli neku od igara koju ste voljeli kao dijete. Vježba treba prije svega biti zabvna. Ona vam čisti um od nepotrebnih operećenja i psihički vas opušta. Stoga umjesto sprava u teretani, uzmite kolut pa ga vrtite oko struka i ruku, umjesto trčanja igrajte se lovice s djecom, a umjesto aerobika, plešite u svojoj dnevnoj sobi do iznemoglosti.
Ako ste se pak voljeli naguravati kao dijete, kao veliki primite se boksa. To je vježba kojom možete u sat vremena sagorjeti i do 900 kalorija. Ako ste se pak voljeli penjati po drveću, sada možete pokušati slobodno penjanje. Sve zbog čega ćete na sat vremena zaboraviti na kredite i račune donijet će vam mnogo dobra. Dok vam se, naime, svjesni um odmara, kreativnost, a s njome i energija će cvjetati. Stres se, naime, oslobađa, ne od samog vježbanja nego od uživanja u sporskoj aktivnosti. Također, vjerojatnije je da ćete vježbati redovito ako vam se odabrana aktivnost doista sviđa.
Moć igre: Zašto bi se odrasli trebali više ponašati kao djeca?
Dopustite umu da bude djetinjast
Osim tijela dopustite i umu da bude djetinjast. Umjesto da ujutro prvo uključite TV, radije provedite to vrijeme u pisanju dnevnika. Pustite misli neka teku bilo da pritom zapisujete snove koje ste sanjali ili osjećaje koje imate. Vidjet ćete da će, što više pišete, kreativnost biti sve veća.
Neka istraživanja pokazuju da u dobi od tri godine koristimo čak 98 posto kreativnog potencijala dok u dobi od 20 godina to prerasta samo u 2 posto!
Kao djeca stalno se suočavamo s izazovima i preprekama, ali njihovo prevazilaženje nije bilo stvar ambicije već stvar igre.
Nije bilo važno nacrtati najbolji crtež ili sagraditi najčvršću kulu od lego kocaka, već jednostavno to činiti bez vlastitih očekivanja. Djecu potičemo da se izražavaju na mnogo načina, a to si uskraćujemo sve više kako odrastamo samo zato što u nečemu nismo najbolji ili nam to nije posao ili nam nije blisko. No, sve su to samo izgovori. Mi smo naučili razmišljati vrlo praktično i rješavati probleme s nekim formulama i stoga ne dopuštamo da nam um traži nekonvencionalna rješenja.
Dječje fantazije i skriveni talenti
Američki psiholozi preoručaju da u trenucima niske energije i nezadovoljstva klijenti napišu popis zanimanja kojima su se htjeli baviti kao djeca i da ponovo preispitaju taj popis.
Htjeli ste biti pjevačica? Ako vam je to još uvijek zanimljivo pridružite se amaterskom zboru. Htjeli ste biti učiteljica? Volontirajte u bolnicama i igrajte se s djecom. Željeli ste slikati? Upišite tečaj. Tko zna, možda vam vaše zaboravljene dječje fantazije otkriju skriveni talent. A ako vam se to dogodi, razina životne energije naglo će porasti.
U njihovom svijetu kreativnosti svaki je dan ispunjen igrom i optimizmom
I još nešto! Dopustite si dječje veselje. Odrasli često susprežu emocije, i nameću si razne emotivne restrikcije. No i smjeh i plač oslobađaju. Ako se ne možete toliko opustiti da si dopustite prave emocije, meditacija vam u tome može pomoći. Osim što otvoren smijeh potiče otpuštanje endorfina – tvari koje potiču dobro raspoloženje, jača i imunološki sustav. Djeca se ponašaju onako kako osjećaju i nikada ne racionaliziraju.