Pad samopoštovanja bolan je proces kojega nitko od nas ne želi doživjeti, ali ujedno ne postoji niti jedna osoba na svijetu koja ne zna što znači osjećati se loše u vezi samog sebe, barem nakratko.
Samopoštovanje može biti trajno narušeno uslijed ranih nepovoljnih iskustava kao što su zlostavljanje i zanemarivanje u djetinjstvu, odrastanje u pretjerano strogoj i kritički nastrojenoj okolini, izloženost vršnjačkom nasilju i sl. Međutim, samopoštovanje nam može biti ozbiljno narušeno i uslijed razočaranja u odnosima (prekid veze ili prijateljstva), izostanku očekivanog uspjeha ili doživljaju neuspjeha (pad na ispitu, nemogućnost pronalaženja posla), kao i gubitku značajnih izvora podrške (npr. uslijed preseljenja u drugi grad, udaljavanja od bliskih osoba s prolaskom vremena i sl).
Kako se lakše osjećati u redu sami sa sobom
Razlika između ljudi sa stabilnim samopoštovanjem, koji bazično vjeruju da kao osobe vrijede i zaslužuju ljubav i poštovanje, i ljudi koje imaju nestabilno samopoštovanje, odnosno koji duboko u sebi ne vjeruju da imaju pravo na sreću i ljubav kao i svi ostali, jest u tome da se osobe stabilnog samopoštovanja u kriznim situacijama, u kojima im se sigurnost u sebe poljulja, lakše vrate u ravnotežu i ponovno počnu osjećati u redu sami sa sobom. Za razliku od njih, utjecaj stresnih i kriznih situacija na osobe nestabilnog samopoštovanja mnogo je jači te im treba značajno više vremena da ponovno zadobiju vjeru u sebe.
Jer veselje je u malim stvarima: 10 načina da budete sretni – svaki dan!
No, bez obzira kojoj skupini pripadali, postoji nekoliko smjernica koje mogu pomoći u jačanju otpornosti na krizne situacije te bržem vraćanju samopouzdanja:
- Prisjetite se da je to kako se osjećate u vezi sebe upravo to: osjećaj. Emocije su subjektivne, što znači da nisu nikakav pokazatelj činjenica, a osim toga su i prolazne – čak i u danima kada nam se čini da smo konstantno nesigurni u sebe i ne volimo se, postoje kratki ‘bljeskovi’ vremena kada smo ipak malo bolje, samo što to zanemarimo. Da se stalno osjećamo loše, ne bismo mogli uopće funkcionirati.
- Nemojte si stvarati pritisak da morate biti ‘na razini zadatka’ kao u danima kada vam je samopoštovanje na zadovoljavajućoj razini. Ovo je vrijeme u kojem trebate njegovati sebe. Pogledajte neku romantičnu komediju od koje ćete se dobro isplakati i nasmijati, čitajte knjigu koja će vas opustiti ili inspirirati, ako si to možete priuštiti, ok je i da provedete cijeli dan u krevetu, ako imate energije i volite prirodu, prošećite, ako ne, uvalite se u pjenušavu kupku i natočite si čašu vina. Vi sami sebe najbolje poznajete i znate što funkcionira za vas!
- Radite na prevenciji: kada smo ranjivi i nesigurni, imamo tendenciju prisjećati se samo negativnih stvari, kao i usmjeravati se na negativno u sadašnjem trenutku. U periodu kada se osjećate dobro, bilježite svoje male uspjehe, komplimente koje dobijete, situacije koje vas ispunjavaju, trenutke kada ste nešto novo naučili ili stekli novu vještinu. Usmjeravajte se na male stvari, jer se na kraju krajeva od malih stvari i sastoji svakodnevni život: to znači da ako vam je inače teško započinjati i održavati razgovor s ljudima koje slabo poznajete, uspjeh je već činjenica da ste samoinicijativno rekli samo jednu riječ u grupi nepoznatih ljudi. Kasnije, kada se nađete u situaciji da vam je samopoštovanje palo, pred sobom ćete doslovno crno na bijelom imati niz dokaza o tome da to kako se trenutno osjećate jest samo to: osjećaj. Neugodan, ali prolazan osjećaj.
Samosuosjećanje: Zašto bismo sebe trebali voljeti kao što volimo bebe?
- Činite nešto za druge: osjećaj pripadnosti jako podiže samopoštovanje, ali da bismo ga razvili, ne moramo čekati da nas drugi uključe ili prihvate: razmislite o tome na koji način vi sami možete učiniti da se drugi oko vas osjećaju da pripadaju. To možete učiniti kroz neki oblik volonterskog rada u zajednici, ali i tako da jednostavno učinite nešto lijepo za drugu osobu; od poziva na kavu, nekog simboličnog poklona, tople riječi ili pružanja praktične pomoći.
Kao što je američki pjesnik E. E. Cummings rekao: vjera u sebe omogućuje nam da se izložimo riziku da budemo znatiželjni, spontani, da se čudimo stvarima – ili, uopće, da se izlažemo iskustvima koja su dio onog najboljeg što znači biti čovjek. Zato se svaki uloženi trud u rad na sebi i vlastitom samopoštovanju višestruko isplati!
________________________________________________________________________
Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.