Svi smo negdje u podsvijesti svjesni kako nije pametno niti zdravo biti ‘zalijepljen za ekran’ 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Svjesni smo štetnog utjecaja tehnologije na oči, san, pažnju, pa čak i na kožu, ali i dalje šaljemo poruke, skrolamo Instagramom, provjeravamo e-mail, zabavljamo se na TikToku ujutro kad se probudimo, u podne i navečer prije spavanja.
S jedne strane, moramo cijeniti ono što tehnologija i internet pružaju. Tijekom pandemijskog razdoblja prisilne fizičke distance tehnologija je isto tako omogućila udaljenim suradnicima da komuniciraju, razdvojenim voljenima da se povežu i putoholičarima da virtualno putuju svijetom.
Od dobrobiti do vrlo negativnih efekata
Dakle, na neki način možemo tvrditi kako nam tehnologija pomaže, no, novo istraživanje pojačava onu mučnu, logičnu sumnju da trajna internetska povezanost – i aktivno online sudjelovanje (pa čak i samo razmišljanje o tome da smo online) ima i sasvim suprotne efekte, jer pogoršava naš stres u ionako stresnom svijetu.
Umijeće života: Kako se kvalitetno odmoriti i riješiti nakupljenog stresa
Kao i u svemu, umjerenost je ključ. Nažalost, nedostatak moderiranja internetske komunikacije i potrošnje digitalnih sadržaja izravno utječe na to koliko smo pod stresom, kao i na našu sposobnost da se nosimo s drugim stresorima iz okoline.
Nikada nismo bili toliko vezani za ekrane i bezgranični svijet koji stoji iza njih – što je fenomen ponašanja koji su njemački istraživači nazvali ‘internetska budnost’ u studiji iz 2018. Definirali su ga kao “trajnu kognitivnu orijentaciju korisnika prema internetskim sadržajima i komunikaciji, kao i njihovu namjeru da stalno koriste ove mogućnosti.”
Tri različite ‘dimenzije’ internetske budnosti
Istraživanje objavljeno u časopisu Human Communication Research u prosincu 2020. zaronilo je malo dublje u motivacije internetske budnosti i njezin utjecaj na naš mozak. Studija definira internetsku budnost kao tri različite ‘dimenzije’.
Prva od njih je izdvojenost – stalno razmišljanje o internetskom svijetu. Druga je reaktivnost – automatska potreba da odmah reagiramo, tj. odgovorimo na obavijesti. Treća je praćenje – našu svjesna tendencija provjeravanja uređaja i aplikacija.
Veliki broj prethodnih istraživanja proučavao je povezanost stresa i tehnologije u smislu zahtjeva koje tehnologija stvara – ona udovoljava većim zahtjevima koji izazivaju stres poput multitaskinga i preopterećenja komunikacije te sadržaja koji pronalazimo na internetu. Za ovu noviju studiju, međutim, znanstvenici su željeli saznati postoji li potencijalna veza između stresa i našeg vlastitog kognitivnog odnosa s online aktivnostima (aka internetska budnost). Drugim riječima, izvan pretpostavke vašeg šefa da ćete u ponoć biti dostupni na mailu, brojne digitalne vijesti pretvaraju vas u ‘lopticu stresa’ pa su duboko utemeljene motivacije, privrženosti i preokupacije online svijetom zaravo potencijalni uzrok stresa.
Iscrpljivanje radnog kapaciteta
Istraživači su tijekom tri studije analizirali ponašanje 1800 ljudi kako bi otkrili kako je internetska budnost pojedinaca povezana s tim koliko su stresa doživjeli u raznim okolnostima. Za dio studije, istraživači su prvo zaključili kako je multitasking povezan s razinom stresa, jer ovaj obrazac korištenja medija “premašuje i iscrpljuje radne kapacitete korisnika i, shodno tome, njihove situacijske kapacitete za suočavanje sa stresom”.
Iako se čini da komunikacijsko opterećenje – tj. velik broj poruka u pristigloj pošti – nije imalo velik utjecaj na stres, drugi dio studije testirao je izravne učinke internetske budnosti na stres i otkrio da istaknutost – tendencija stalnog razmišljanja o online interakcijama i aktivnostima – izravno utječe na stres!
Stalno razmišljanje o provjeri Instagrama, tko vam je poslao poruku ili koji je newsletter stigao na vaš mail, zauzima puno moždane snage koja bi se inače koristila za rješavanje stresora i obradu životnih situacija.
Ako je mogao Ed Sheeran, možete i vi: Očistite se od društvenih mreža!
S obzirom na to da su ljudi mentalno zauzeti internetskom komunikacijom, to može izravno potaknuti novi stres ili utjecati na to da brže počnu osjećati stres kad se susretnu s izazovnim situacijama, poput radnih zahtjeva ili međuljudskih sukoba.
Činjenica da smo stalno online, čak i kad nismo doslovno online, dakle, može dodatno izazvati stres i neugodne osjećaje. Stoga pokušajte smanjiti vrijeme provedeno uz ekran i napravite prostor za aktivnosti bez interneta.