Vrijeme godišnjih odmora je u punom jeku. Ono doba kada u manje od mjesec dana pokušavamo ugurati što više adrenalina, sreće, novih doživljaja, knjiga, koncerata, druženja, ali i mira, spokoja i samootkrivanja.
Ako zvuči ambiciozno i gotovo nemoguće, to je zato što jest. No, uz par stvari koje možete učiniti za sebe prije, tijekom i nakon godišnjeg odmora, moguće je izvući maksimum iz svakog, pa i ne baš idealnog godišnjeg odmora.
1/ Prije svega, odaberite mudro i mjesto i kontekst svog odmora
Pristanete li na previše kompromisa (primjerice, odlazak u neki bučni grad prepun događanja jer sve vaše prijateljice žele tamo, iako sami najviše uživate biti u prirodi), moglo bi se dogoditi da poželite da vaš godišnji odmor što prije završi.
Ne oklijevajte dati vlastite prijedloge, i ako nije moguće organizirati odmor iz snova, moguće je barem ‘ukrasti’ jedan ili više dana koje ćete provesti na način koji vama najviše odgovara (primjerice, organizirati izlet do neke manje poznate plaže, sela u unutrašnjosti ili kraću planinarsku turu).
Najljepše skrivene plaže Hrvatske koje morate istražiti ovoga ljeta!
2/ Za dobar odmor potreban je i osjećaj sigurnosti
Iako totalna promjena rutine i odmak od poznatog može zvučati kao super ideja, za mnoge ljude ovo samo znači dodatni stres. Svi mi imamo potrebu za određenom razinom predvidljivosti, sigurnosti i kontrole u životu, stoga planiranje godišnjeg odmora na kojem ćemo svoju dnevnu rutinu preokrenuti za 180 stupnjeva možda i nije najbolja stvar. Ponesite na godišnji odmor svoju omiljenu šalicu, nastavite s ranojutarnjim trčanjem, nazovite prijateljicu svaki dan u 5 popodne kao i inače…
Za dobar odmor potreban je i osjećaj sigurnosti kojega pruža dom i uzbuđenje kojeg donose nova iskustva i teritoriji!
3/ Pripazite da vam na kraju ne zatreba odmor nakon odmora
Možda zvuči vrlo primamljivo nakrcati svoj godišnji odmor turističkim turama, izletima i adrenalinskim aktivnostima, ali pripazite da vam na kraju ne zatreba odmor nakon odmora. Istina je da se svi razlikujemo po tome koliko dinamike trebamo u životu (nekoga to zamara, netko se time hrani), ali za sve postoji granica. U istraživanju provedenom 2010. godine u kojem su znanstvenici pokušali dobiti odgovor na pitanje zbog čega mnogim ljudima neposredno nakon godišnjeg odmora značajno pada osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti, pokazalo se da je jedna podgrupa sudionika ipak duže zadržala osjećaj sreće nakon godišnjeg odmora u odnosu na ostale – oni koji su svoj odmor ocijenili ‘vrlo opuštajućim’.
Lovi vas ljetna depresija? Kako pomoći sebi i sačuvati mentalno zdravlje
4/ Isključite se od tehnologija
Ako niste lifestyle, travel ili modni/a bloger/ica, ostavite bar ponekad svoj mobitel i fotoaparat po strani i uživajte u ljepoti krajolika izravno, pomoću svojih pet osjetila. Fotografije čuvaju naše doživljaje od zaborava i mogu nas itekako razveseliti i nasmijati kada ih kasnije pregledavamo u dugim zimskim večerima, ali oko kamere ipak stavlja određeni zid između nas i neposrednog iskustva, oduzimajući na intenzitetu doživljaja. Niste sigurni? Probajte jedan dan godišnjeg odmora proglasiti ‘kamera-free’ danom i uočite razliku!
5/ I nakon odmora zadržite male rituale opuštanja
Pokušajte i nakon godišnjeg odmora zadržati neke od rituala koje ste imali. To može biti ispijanje kave na balkonu (makar to značilo da ćete ustati pola sata ranije od ostalih ukućana), svakodnevna šetnja/kretanje (ako je moguće, umjesto autom ili javnim prijevozom, prošećite do radnog mjesta ili svako popodne otiđite u obližnji park), odlazak na bazene (ako je plivanje nešto u čemu ste uživali na godišnjem odmoru, nastavite s dobrom praksom i zimi), slušajte i dalje svoju ljetnu playlistu, pripremajte lagane i zdrave obroke…
I na kraju, planirajte kraće odmore i na jesen i zimi, jer nije moguće oporaviti se od svog nakupljenog stresa tijekom godine u ‘zipanoj’ verziji ljetnog godišnjeg!
________________________________________________________________________
Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.