Nova godina započela je, nažalost, na vrlo sličan način kao što je i završila. Nastavak korona krize, potresi i konstantno podrhtavanje tla rijetko su koga od nas ostavili potpuno ravnodušnim.
Strah, tuga, ljutnja, bespomoćnost, a pogotovo generalna anksioznost i briga u vezi budućnosti postali su ‘novo normalno’ naše svakodnevnice. U takvoj situaciji većina je ljudi u potrazi za brzim i efikasnim receptima za smanjenje, ako ne i potpuno uklanjanje neugodnih emocija.
Ono čega se nije moguće riješiti, s time trebamo naučiti živjeti
Govori stručnjaka o tome kako su sve emocije koje osjećamo normalne, i štoviše evolucijski korisne jer služe tome da nam signaliziraju opasnost i daju energiju za suočavanje s problemima, od male su nam praktične pomoći. Posebno kada se hitno trebamo koncentrirati na neki važan zadatak na poslu. Ili nas, pak, kronična nesanica čini do te mjere razdražljivima da nam je kvaliteta odnosa s bliskim osobama ozbiljno narušena.
Kreativni načini koji nam pomažu da vratimo smisao i kontrolu nad životom
Što možemo učiniti? Ono čega se nije moguće riješiti, s time trebamo naučiti živjeti. A najlakši put do toga je da slušamo svoje tijelo.
U uvjetima životne ugroženosti naše tijelo proizvodi povećane količine energije, i time nas doslovno priprema ili za borbu ili za bijeg. Osjećate jaku uznemirenost, lupanje srca, drhtanje, čeljust vam je stisnuta, znojite se više nego inače? Trošite energiju i bacajte ju van. Šećite, trčite, odradite kraći kardio-trening kod kuće (ali ne forsirajte se), plešite, lupajte boksačku vreću (i običan jastuk će poslužiti), planinarite….
Smanjite očekivanja od sebe
Iscrpljeni ste, misli su vam konfuzne, na prsima osjećate pritisak kao da je na njih sjeo japanski sumo borac? Koristite pauze na poslu i između kućanskih obaveza za trbušno disanje, kraće vođene meditacije, opuštajuće kupke, masaže, gledanje zabavnih emisija, slušanje glazbe.
Kao idući korak, smanjite očekivanja od sebe. Jedan od načina na koje to možete učiniti jest da najmanje deset puta završite rečenicu koja počinje sa: „Morao/la bih“ ili „Trebao/la bih“. Zatim umjesto njih oblikujte rečenice koje počinju sa „Želim…“. Možda nešto od stvari za koje si govorite da biste trebali učiniti zapravo i želite učiniti, a zasigurno ima i mnogo stvari koje uopće nisu toliko obavezne koliko ih vi sami sebi namećete.
Savjet psihologinje: Zašto nam je teško (i kako) promijeniti sebe?
Nemojte se predati svojim strahovima i dopustiti da upravljaju vama
Osvijestite crne misli, ali se nemojte boriti protiv njih, već pokušajte pronaći alternativu. Na primjer, ako već pri prvom jačem lupanju srca pomislite da stiže panični napadaj, zamijenite tu misao s nekom realističnijom i konstruktivnijom, kao što je: „Osjećam da mi uzbuđenje raste, vrijeme je da se usmjerim na dobro (trbušno) disanje.“
Nemojte se predati svojim strahovima i dopustiti da upravljaju vama. Izbjegavanje samo još više potiče i održava daljnju anksioznost. Ako ste doživjeli potres dok ste bili na poslu i sada vas je strah vratiti se natrag na radno mjesto, u redu je uzeti nekoliko dana bolovanja, ali je važno da se vratite natrag. Naš mozak najviše i najbrže uči kroz ponašanje. Ne morate odmah provesti cijeli dan na poslu, ali za početak uđite u ured i provedite par minuta na jednom mjestu, duboko dišući.
Strah je vrlo neugodna emocija – ali i prolazna
Strah je vrlo neugodna, ali i prolazna emocija. Osim toga, najintenzivniji strah osjećamo prije same izloženosti onome čega se bojimo, a zatim se on u pravilu postupno smanjuje. Zapamtite to kada se izlažete neugodnim situacijama i oboružajte se strpljenjem.
Umjesto fokusiranja na uklanjanje izvora anksioznosti ili same anksioznosti, neka vam cilj bude sprječavanje anksioznosti da upravlja vašim životom i da ostvarujete svoje ciljeve. A to je upravo ono što će smanjiti anksioznost!
________________________________________________________________________
Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.