Mnoge su preporuke stručnjaka, psihologa i psihijatara objavljene u posljednjih nekoliko mjeseci o tome kako ostati normalan u vrlo promjenjivom svijetu koji nas okružuje.
Sve se one, zapravo, mogu sažeti u nekoliko jednostavnih uputa:
- Normalizirajte što prije. Prihvatite nenormalne okolnosti kao novu normalu, neizvjesnog trajanja. Što prije to učinite bit će vam lakše organizirati život. Negiranje ‘neće se ništa bitno promijeniti’ i beskrajno raspravljanje o uzrocima i posljedicama i traženje krivaca neće pomoći. Sav fokus usmjerite na ponašanja kojima aktivno pomažete sebi i drugima u konkretnim aktivnostima: prehrana, održavanje higijene, briga o kućnim ljubimcima, pomoć starijima, pričanje priča djeci ili igra s njima… sami nastavite niz.
- Ritualizirajte sve što možete. U teškim vremenima rituali daju osjećaj predvidljivosti i smanjuju strahove, a isto je i u ‘običnim’ vremenima. Vjenčanja, krštenja i sprovodi, fešte, koncerti i sportska natjecanja, izlasci… rituali su koji, osim osnovne namjene, služe i suočavanju sa strahovima. Organizirajte dan tako da je svima u kući predvidljiv, aktivnostima kao što su zajednički obroci, zajedničko planiranje, zajedničke igre ili zabava, odlazak u kupovinu, održavanje higijene tijela i stanovanja, izlasci na svježi zrak, slušanje glazbe (u neko vrijeme za sebe ili za druge).
- Suosjećajte s drugima i sa sobom. Pomažite drugima, koji slabije podnose neizvjesnosti, to se posebno odnosi na djecu i starije. Ako se bližnji rasplače, zagrlite ga. Razgovarajte o tome kako se osjeća, što ga je preplašilo ili rastužilo, pokušajte razumjeti njegovu/njezinu točku gledišta. Budite tolerantniji u odnosu na druge i njihove ispade strahova, tuge, ljutnje… ne ograničavajte ih u tome. Suosjećanje prema sebi uključuje tri stvari. Prva je spremnost da promatrate svoje misli i osjećaje takvima kakvi jesu bez grčevitih pokušaja da ih poričete, promijenite ili ignorirate. Na taj način održavate nadanje da uvijek možete ponovno uspostaviti ravnotežu i pozitivnu motivaciju, ako svoja negativna iskustva prihvatite kao sastavni dio ljudske borbe s životom, prihvatite da su trenutna i neprestance se izmjenjuju s pozitivnim iskustvima.
Drugo je dobrostivost prema sebi koje se izražava kroz opraštanje samom sebi onda kada ne uspijevate ispuniti vlastita očekivanja umjesto da kritizirate sami sebe, uviđate da su nesavršenost, neuspjeh, bolni sadržaji i teškoće neizbježni u životu.
I treće, svjesnost o zajedničkoj ljudskosti je protivna duboko iskrivljenom osjećaju izoliranosti ljudi jednih od drugih, uviđanje da je nesavršenost stanje koje dijeliš sa svakim ljudskim bićem. Uviđate da smo svi mi savršeni u svojoj nesavršenosti, pa onda manje osuđujete sebe i predbacujete si. A kada ste u suosjećanju prema sebi, isto se odnosite i prema drugima.
- Informirajte se u malim obrocima. Slušajte objave kriznog stožera dva puta dnevno, umjesto beskonačnog broja puta iz različitih izvora (radio, TV, FB, portali). Odvojite ‘vrijeme za briganje’ u kojem ćete se usredotočiti na svoje strahove, a sve ostalo vrijeme fokus je na obavezama i aktivnostima. Odvojite vrijeme i za sebe, kada ćete se informirati o drugima, bližnjima i poznanicima, povezujte se s njima cijelo vrijeme, u malim obrocima.
- Humorizirajte maksimalno. Imajte u vidu da sve na kraju dobro završi iako je trenutačno loše, znači da nije kraj. Pomažite si na tom putu prema sretnom završetku tako da dijelite s drugima smiješne objave, gifove, dosjetke, viceve. Ništa nije tako loše da ne bi moglo biti još gore, barem u karikaturi.
- Sačuvajte fizičko zdravlje: prehrana i tjelovježba, makar obična šetnja, održavanje higijene, provjetravanje, dovoljno sna… Posebno u kriznim vremenima vrijedi izreka ‘zdrav duh u zdravom tijelu’. Smanjite otrove koje unosite (duhan, šećer, alkohol…), unosite što više voća i povrća i obične vode. Pomažite drugima da održe zdrav život.
- Zatražite stručnu pomoć, osjetite li da vam je ugroženo mentalno zdravlje. Telefoni za psihološku pomoć povodom COVID-19 dostupni su 0-24 u svim hrvatskim županijama i na njima psiholozi pomažu svojim sugrađanima: djeci, odraslima i starijima. Mali razgovor može učiniti veliku razliku kako se osjećate. Zajedno s vama stručnjaci će se potruditi pronaći odgovarajuće načine za suočavanje s nevoljama s kojima smo svi suočeni.
Psiholog Bojan Klapčić autor je ‘Osnažionice uma’, integralnog sustava uputa i vježbi mentalnog treninga i suosjećajne samopomoći s više od 220 vježbi za postizanje sveobuhvatne svjesnosti (osviještenosti, mindfulnessa), psihoizdržljivosti (otpornosti, rezilijentnosti) i života vrijednog življenja (smislenosti). U nastavku govori o suočavanju s psihološkim izazovima COVID-19 pandemije.