Vaš godišnji odmor je upravo završio, kada je jedina stvar na vašem popisu obaveza bila ta da ne radite ništa – ili, ako već niste mogli u potpunosti ljenčariti, barem ste imali više vremena za sebe i ljude koje volite.
Sada kada ste se vratili u stvarnost, borite se sami sa sobom da uključite računalo, pregledate pristigle mailove i vratite se natrag u uobičajenu radnu rutinu?
Kako da povratak bude manje tmuran i kaotičan
Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da povratak u jesensku svakodnevnicu bude manje tmuran i kaotičan…
Kako se dan povratka na posao približava, pokušajte ne razmišljati previše o obavezama koje vas čekaju, osim što ćete eventualno obaviti neke neophodne pozive i kraće pripreme. Ostatak vremena se aktivno zaokupite drugim stvarima koje će vam onemogućiti razmišljanje o povratku na radno mjesto. Kao i kod većine ostalih briga, preokupiranost onime što dolazi ne donosi nam nikakvu praktičnu korist, pogotovo u situacijama na koje ne možemo unaprijed utjecati.
Pobrinite se da polako uđete u dan. Nemojte ustajati prekasno – odvojite barem 15-ak minuta ujutro samo za sebe. To vrijeme možete iskoristiti za jutarnje rastezanje ili jogu, gledanje nekog kraćeg edukativnog filma na You Tubeu, vježbanje mindfulnessa, kvalitetan doručak. Ako odmah upadnete u stisku s vremenom i započnete dan pod stresom, velika je vjerojatnost da ćete i nastaviti u istom tonu.
Jer veselje je u malim stvarima: 10 načina da budete sretni – svaki dan!
Križanje stvari s popisa obveza potiče osjećaj postignuća
Napravite to-do listu i križajte stvari s popisa. Ako sve svoje obaveze držite u glavi, to stvara dodatnu konfuziju i stres. Popišite sve svoje zadatke i zatim ih brišite s liste kako koji zadatak privedete kraju. Činjenica da stvari koje trebate obaviti imate zapisane smanjuje osjećaj tereta, a križanje s popisa potiče osjećaj postignuća.
Ponesite sa sobom u ured neki predmet, fotografiju, hranu ili nešto drugo što vas podsjeća na protekli godišnji odmor. Ne samo da će vam ovo dati izgovor da u mislima privremeno malo odlutate od svojih radnih zadataka, već prisjećanje omiljenih dijelova odmora potiče lučenje endorfina, hormona sreće, koji nam pomaže u boljoj koncentraciji i efikasnosti na poslu.
Prvi radni tjedan svaki si dan isplanirajte neku aktivnost za kraj dana kojoj ćete se veseliti. To može biti izlazak s prijateljima, neki dobar film ili knjiga, slušanje muzike, vježbanje, meditacija ili jednostavno spavanje… Važno je samo da je to stvarno nešto što volite raditi i u čemu uživate. Ako takvih stvari nema puno, možete i svaki dan ponavljati istu stvar. Nije bitna raznolikost, već to da se imate čemu veseliti kada vam završi radni dan.
Razvijte psihološku otpornost: kako iz krize izaći kao snažnija osoba
Napravite plan promjene
Počnite maštati o svom idućem godišnjem odmoru. Iako je sada još prerano da biste mogli stvarno planirati, ništa vas ne sprečava da u pauzama između radnih zadataka istražujete nove destinacije, čitate preporuke travel blogera, zamišljate gdje biste išli i što biste radili… Pola užitka u godišnjem odmoru ionako je u njegovom iščekivanju. Osim toga, umjesto činjenice da je ovaj godišnji odmor završio, bolje je usmjeriti se na to da će godišnjih odmora još biti i da vas u budućnosti još puno toga lijepog čeka.
Ako niste zadovoljni trenutnom situacijom na poslu, napravite plan promjene. Razgovarajte s kolegama i prijateljima i tražite podršku. Informirajte se o mogućnostima napredovanja, promjene posla ili krenite na tečaj komunikacijskih vještina ukoliko smatrate da vam glavni problemi na poslu proizlaze iz manjka asertivnosti.
Primijetite li, pak, da se vaši problemi ponavljaju u različitim sferama života, nemojte oklijevati uložiti u psihološko savjetovanje ili psihoterapiju. Self-help priručnici mogu pomoći samo do određene mjere, ali jedino kroz osobni razgovor sa stručnjakom možete doći do najboljeg rješenja jer je svaka situacija specifična.
________________________________________________________________________
Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.