-5.9 C
Zagreb, HR
24/01/2017

Rock tragovi

Let3 – Iz dubine poludjeloga hihot

Ekstravagancija i kreativna ludost rijetko se na hrvatskoj sceni može naći kao kod riječkog sastava Let3. Ti riječki kreativci prošli su sve: od underground rocka, preko pomaknutih balada, poigravanjem sa etno i turbo folk elementima pa sve do udaranja po kleru i politici u posljednjim fazama.

Psihomodo pop – leteći odred u osvajanju visina

Jedan od rijetkih bendova koji čak i nakon 28 godina djeluje uvjerljivo na live koncertima, Gobac i ekipa uspjeli su dosta toga što ostali nisu mogli doseći; bili su mainstream hrvatskog rock and rolla sredine devedesetih, live snimak im je izašao na MTV – u krajem osamdesetih (engleska verzija hita s prvog albuma „I'm in love with Gobac“), a nije ni za odbaciti nijhovu glazbenu kvalitetu, prvenstveno na prvih par albuma.

Film – kod hiljadu i prve rupe osjetih miris krvi i benzina

Kao treći vođa novovalnog trijumvirata, uz intelekutalnu i socijalno osviještenu Azru i uz artistički Haustor pojavljuje se buntovni sound Filma. Vokal Jurislav Stublić, gitarist Mladen Juričić, basist Marino Pelajić, saksofonist Jurij Novoselić i bubnjar Branko Hromatko činili su trust glazbenih mozgova koji je s prva dva albuma činio (uz spomenutu Azru i Haustor) okosnicu zagrebačke strane novog vala.

Zabranjeno pušenje – pamtim to kao da je bilo danas…

piše: Petar Hrstić Priču o kultnoj bosanskoj grupi „Zabranjeno pušenje“ moramo započeti uz antikulturni pokret „nju primitivizm“ koji se pojavio početkom 80-ih godina prošlog stoljeća....

Laufer – sami kao otoci što more razdvaja

Naša rock scena imala je ponekad sreće stvoriti fenomen (tj. rock grupu) koja će biti u korak s svjetskim trendovima, ne kopirajući od istih. Uz osamdesete i kvalitetu „novog vala“, Laufer je fenomen koji je svoju žestinu i emotivnost crpio iz raznih izvora (hard rock, funk, grunge) i uz Urbanov vokal (hrapav i krešteći bol - sredina između Weddera i Staleya) i Vavine vrišteće akorde dosegao popularnost u cijeloj zemlji.

Azra – kao kad neobično zabljesne

Kad govorimo o bendovima koji su obilježili novovalnu scenu 80-ih godina u bivšoj državi, htjeli ili ne htjeli, možemo ih podijeliti na dvije strane: na Azru kao fenomen i sve ostale bendove. Jer koliko god ostali bendovi (poput Filma, Haustora, Prljavog Kazališta) nalazili svoje mjesto u hrvatskoj rock povijesti, Azra je „pokret“ koji je stekao najveću popularnost, koja ne jenjava ni 20 godina nakon prestanka postojanja.

Haustor – Svi su opet spremni da se bore za san

Haustor nastaje 1979. godine u postavi: pjevač i solo gitarist Darko Rundek, basist Srđan Sacher, bubnjar Boris Leiner i ritam gitarist Ozren Štiglić. Na početku karijere Boris Leiner usporedno svira s njima i s grupom Azra, sve dok u Haustor nije došao bubnjar Zoran Perišić. Ubrzo se grupi priključuju saksofonist Damir Prica, klavijaturist Zoran Vuletić i trombonist Nikola Santro. Prvu ploču snimaju 1981. godine, singlicu “Moja prva ljubav”.

EKV – Oni nisu imali razloga da ostanu kraj nas

U nekolicini rock sastava koji su proizašli na ovim prostorima u osamdesetima, možda najartističkiji bend, kao i bend s najdubljom tematikom boli, ljubavi i nade jest Ekatarina Velika. Genijalnost tekstopisca, vokala i glavnog gitarista Milana Mladenovića (tekstovima koji tako čvrste pojmove kao ljubav, zid, krug, srce itd. pretvara u beskonačan zbroj feelinga u glavi i širi interpretaciju pjesme poput najvećih pjesnika ekspresionizma), senzibilnost Margite Stefanović – Magi (žena koja je klavijature pretvarala u prepoznatljiv, mističan element grupe), prodornost Bojana Pečara (bas koji daje potrebnu dubinu i pozadinu muzici) te nebrojen broj bubnjara koji profilirali kroz bend (spomenut ću Ivicu Vdovića – Vda kao istaknutog umjetnika koji je preko bubnjeva otvarao nove obzore ritma) čine spoj koji je jedinstven za ovaj dio Europe, spoj koji glazbene elemente stvara i razbija, stvarajući ugođaj koji i cvjeta i krvari, koji oživljava i ubija. Hladna činjenica da svi prethodno navedeni glazbenici nisu više među nama samo potvrđuje „rušilačko stvaralaštvo“ EKV-a.