Razgovarala: Emanuela Tomino

Jedinstveni multimedijalni program Ljeto u MSU već šesto ljeto za redom, subotama u lipnju i srpnju, tradicionalno donosi spoj vrhunskih umjetničkih sadržaja po načelu čak 5 u 1: glazba, film, izložbe, performansi i književna čitanja te valorizira prostor muzejske institucije u skladu s njezinom zadaćom da bude mjesto vibrantne kulturne scene. Odavno ljeto u Zagrebu nije iščekivano s toliko uzbuđenja jer ove godine na najposebniju pozornicu u gradu dolaze sve same rock poslastice iz cijele regije. Nakon spektakularnih koncerata sastava Kries, Laibach i Borghesia, posljednja subota u lipnju donosi nam nastup miljenika zagrebačke publike – Letu Štuke.

Bosanskohercegovačka rock grupa Letu Štuke osnovana je 1982. godine, kad je kultura punka i novog vala u bivšoj Jugoslaviji bila na svojem vrhuncu. Prva postava grupe razišla se doduše nedugo nakon njenog osnutka, a na scenu se vraćaju tek 2005. godine na inicijativu Dine Šarana. Podršku novom okupljanju benda dao je i aranžer, producent i perkusionist Đani Pervan (koji se u međuvremenu iz Sarajeva odselio u Pariz i postao članom nove postave Rundek Cargo orkestra). Nove pjesme i novi zvuk benda dali su jasan znak da su Letu štuke na početku nove glazbene ere. U toj aktualnoj iteraciji, svirka benda je drugačija od punka prve faze – intimna, istinita, pa i bolna. Stare glazbene karijere očito su evoluirale u nov glazbeni pristup, čime Letu Štuke postaju jedan od svjetski rijetkih bendova čije novo okupljanje nakon duge stanke nije tek “money reunion”, niz koncerata za brzu zaradu, nego ono isto što je njihova muzika bila i nekad – rock and roll.

I sa sadašnjim zvukom, Letu štuke u punoj su snazi, a njihovi koncerti najavljeni u raznim gradovima Europe pa tako i na najposebnijoj pozornici u Zagrebu. Ususret nastupu u Muzeju suvremene umjetnosti ramijenili smo nekoliko riječi s karizmatičnim pjevačem sastava Letu štuke, Dinom Šaranom, skromnim i samozatajnim čovjekom s iskrenom vjerom u istinu, intergritet, ljude, slobodu i prave vrijednosti.

Letu štuke, foto: Tarik Zahirović

Nakon regionalne koncertne promocije albuma u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Sarajevu vraćate se zagrebačkoj publici koja je Vaš posljednji album “Topla voda” ispratila ovacijama. Kao čuvari urbane kulture i danas s ovim albumom u punoj snazi propovjedate rock and roll. Na krilima kojih ideja i emocija dolazi ovaj novi kreativni val posljednjeg albuma i neumorne regionalne turneje?

Ideja o tome da su lična preispitivanja u novom vremenu neophodna radi očuvanja zdravog duha i razuma je bila glavni motiv za pisanje novog albuma. Diskurs je uvjek osobni jer su i emocije takve… Globalna kretanja nam nameću brisanje pojedinca sa društvenih mapa. Grupisanje kao jedini način socijalizacije i opstanka u modernom društvu. Psihologija reality kulture. Pingvinska jata koja se kreću putevima osobnih interesa na uštrb opšteg dobra su nekako slika današnjeg vremena.

Nemoguće mi je bilo još jednom se ne osvrnuti na sve to. 

Možete li opisati svoj kreativni proces na temelju posljednjeg albuma? Odakle su došle ideje, kako su se preobrazile u vašoj viziji, s čime ste počeli i kako se ovi temelji oplemenjuju u završeno djelo?

Ljubavna pjesma je uvjek triger za sve ostalo. Na kraju krajeva ljubav je po meni ono zbog čega jesmo tu… Iz te ideje i emocije kreće sve i to nije poza ni patetika već realno stanje duše kojoj treba oporavak od shizofrenične svakodnevnice.

Naravno, u svemu tome nemoguće je ne zakačiti se na socijalne teme i probleme koji rade ta emocionalna zakrčenja u ljudskom biću. To sve skupa čini djelo.

Postoje mnogi opisi idealnog stanja uma za kreativni trenutak. Što kod Vas potiče ovo idealno stanje uma i što ga koči? Postoje li strategije kako lakše ući u ovo stanje?

Iskustva su ta koja nas potiču i koče. Ona su orjentir na putu ka eventualnom višem stanju duha. Strategija je izbjegavanje zamki sa kojima se gorepomenuta jata pingvina susreću ili rado ulaze u njih. Dakle uzvodno plivanje. Kao losos.

Za većinu umjetnika, originalnosti prvo prethodi faza učenja i, često, oponašanje drugih. Kako biste opisali vlastiti razvoj kao umjetnika i prijelaz prema realizaciji vlastite vizije? Kakav je odnos između kopiranja, učenja i vlastite kreativnosti? Tko Vas inspirira?

Bavljenje umjetnošću je na neki način težnja ka povremenom izlasku iz vlastite kože da bi se susreli sa svojim sopstvom. Zato u početku postoje uzori. Oni kojima je to uspjelo. Kao i u slikarstvu kopiranje samo po sebi nema smisla, ali uzimanje fragmenata svakako doprinosi stvaranju novog djela. Ništa osim božje kreacije ne nastaje samo po sebi.

Nakon toliko godina u ovom poslu i na kulturnoj sceni regije, što vidite kao najveću boljku glazbene industrije? A što je za Vas najljepše u tom Vašem svijetu, radi čega ste i posvetili svoj život glazbi?

Kontinuirana i ultimativna težnja ka profitu je ta boljka. Sve veća kontaminacija materijalizmom.

To je klasično odustajanje od ideje slobode jer sloboda je u svom sjemenu ideja prije svega. U ovom poslu je ta ideja najvažnija. Stvarna sloboda donosi stvarne promjene. Demokracija je opijum za mase.

U toj vječnoj borbi za umjetnost, kroz sve oluje koje mora proći jedan vrhunski umjetnik, kako ostati vjeran svojoj ideji?

Mora se odreći viška ambicije i posvetiti se istini.

Letu štuke, Brijačnica 2019.; foto: Emanuela Tomino / Mixer.hr

Virtuozna svirka i energična scenska pojava samo su neki od razloga vašeg iznimnog uspjeha kod publike, ali i ta neka povezanost i emocionalna sirovost koju donosite kroz pjesmu. Kako doživljavate tu vezu s publikom? Što za vas znači ovaj moment dijeljenja sebe s drugima kroz glazbu pod svjetlima pozornice?

Tu se opet radi o onom izlasku iz vlastite kože. U tim momentima sam neko drugi ko publici kroz interpretaciju pjesme dostavlja pravog sebe. Kako danas vole reći i napisati: „Neprocjenjivo”.

Ovaj put iščekujemo vas na nastupu na krovu Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb. Spoj tradicije i kuće suvremene hrvatske umjetnosti bit će posebno zanimljiv… Kakvu ideju imate oko ovog nastupa na krovu muzeja? Koje mjesto na kojem ste do sada nastupali vas se posebno dojmilo svojom aurom?

Koliko čujem nastup neće biti na krovu već na platou. Čuo sam da je prostor MSU sjajan. Mi ćemo svirati kombinaciju novih i starih pjesama i uzbuđen sam oko toga.

Bilo je interesantnih lokacija, ali Zagreb je prije svega za mene emotivna lokacija kao što je to Sarajevo ili bilo koje mjesto gdje se nalazim sa sličnima sebi.

Muzeje uvijek prati ta jedna percepcija arhiva uspavane prošlosti. Mislite li da se ovakvim programima otvaraju vrata institucija građanima da ih osvjeste kao dio svoje sadašnjosti i budućnosti ako otvaramo prostor za nove, svježe inicijative koje će biti potaknute novom, svježom energijom?

Bez  shvatanja i prihvatanja prošlosti kakva god da je nema budućnosti. Povijest je kažu samo laž oko koje smo se dogovorili. Ja mislim da je njen tok nezaustavljiv i da čovjek zapravo nema stvaran utjecaj na nju. Zato bavimo se sobom, a ne drugima. To je jedini način da dođemo do nove pozitivne energije.

Umjetnička sloboda oduvijek je bila u srži ovog projekta. Kako gledate na situaciju danas u tom kontekstu? Koliko su današnje prilike i situacije u društvu zaista otvorene za kulturu i kreativnost?

Internet nije sve. Paralelno se događa mnogo toga čemu ne prisustvujemo virtuelno. Primjetio sam npr. da većina novinarskih pitanja počinju rječju “koliko”. To pitanje je upravo internet nametnuo jer je broj pregleda ili lajkova ultimativno mjerilo stvari.

U svakom slučaju, umjetnost je primorana da traži i nalazi alternativne parametre i načine da oni budu ispoštovani. Zbog onih kojima je do nje stalo.

Zagrebački koncert nam se bliži iz dana u dan pa je vrijeme da sve pozovemo da nam se pridruže! Otkrijte nam što nam pripremate za ovu divnu večer u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb?

Već sam napisao da će to biti večer starih i novih pjesama i mi ćemo dati sve što možemo dati u trenutku. Jedva čekam ponovni susret sa zagrebačkom publikom. Vidimo se!


Uz koncert benda Letu Štuke, po cijeni jedne ulaznice, u Muzeju suvremene umjetnosti moći ćete posjetiti samostalnu izložbu umjetnice Mirjane Vodopije “Lutajući krajolik” te izložbu  jednog od najznačajnijih njemačkih umjetnika druge polovice 20. stoljeća Sigmara Polkea “Glazba nerazjašnjenog porijekla”.

Uz izložbe, prije početka koncerta, u 20.30 sati očekuje vas i performans umjetnice Selme Banich. Performansom NO LOVE FOR A NATION umjetnica će se obračunati sa samom sobom i s onima zbog koji si već dugo ponavlja: Izvedi to ili nastavi snositi posljedice. I pred publikom će dati riječ.

Danas, kada postajem neustrašiva,
Dajem časnu riječ da ću biti prkosna i odvažna.
I biti odana drugarica;
Da ću prozreti svakog tko
U ime nacije, države i teritorija
Mrzi, muči i zabranjuje.
Da neću šutjeti niti pognuti glavu ni pred kim.
Da ću bezobzira na posljedice,
Razvijati sestrinjstvo i slobodu izraza.
I braniti slobodarske ideje.

Također, već tradicionalno, u dvorani Gorgona MSU-a moći ćete pogledati projekcije najboljih filmova MSU kina, a ovoga puta prikazuje se dokumentarni film redateljice Petre Seliškar „Moj svijet je naopačke“ u tri termina 18.00, 19.15 i 20.30 sati. Film je kombinacija živih izvedbi vodećih alternativnih glazbenika svijeta koji sviraju Ježekove pjesme i njegovih nevjerojatnih arhivskih materijala koji su nastajali od 1960-ih do 1980-ih. Ježek je bio popularan glumac, svevremenski pisac i jedinstven performer; publiku je zadržao čak i kao zatvorenik, kao osoba koja je uvijek živjela na rubu, pjesnik i, iznad svega, majstor pjesme.

I ove godine u sklopu Ljeta u MSU očekuje vas književni program, a u subotu, 29.6. u 20 sati na terasi MSU-a (ispred kafića) Ljeto u MSU ugostit će nagrađivanog pisca i antikvara Zorana Malkoča te njegovog mlađeg kolegu, nagrađenog pisca i novinara Nikolu Leskovara. Malkočeva nova zbirka priča Umro Supermen (Fraktura, 2018) i Leskovarov debitantski roman Tijelo od soli (Jesenski i Turk, 2018), osim pohvala, dijele originalnu i pomaknutu atmosferu, iščašenu pripovjednu perspektivu i interes za kontinentalne krajeve Hrvatske nakon rata.

Ulaznice za multimedijalni program Ljeto u MSU 2019 – LETU ŠTUKE možete kupiti putem sustava EVENTIM i na recepciji MSU-a od utorka do nedjelje od 11 do 18 sati i subotom od 11 do 20 sati. Broj ulaznica je ograničen, a cijena ulaznica za koncert plus još 4 dodatna popratna programa je i dalje nevjerojatnih 85 kn.

Urednik programa: Branko Kostelnik, autor koncepta Ljeto u MSU, producent i voditelj Odjela za programsko-izložbenu djelatnost MSU-a

Autorica umjetničkih akcija i performansa: Ana Škegro

Kustosica izložbe Mirjane Vodopije: Martina Munivrana

Urednik programa književnih tribina: Luka Ostojić

Izbor filmova Best of Metropolis: Zlatko Vidačković

Asistenti producenta: Miranda Herceg i Orjen Ridanović

 

Projekt su podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Turistička zajednica Grada Zagreba, Hrvatsko društvo skladatelja i Eventim.hr

Sponzori projekta: Adriatic osiguranje, Radenska, K PIVOVARI d.o.o.

Medijski pokrovitelji: Radio 101, Jutarnji list, RTL, CMC TV, Tportal, Mixer.hr, Muzika.hr i PRiredba