Rijetko koji svijetli trenutak naše rock scene može punopravno korespondirati s punk, new wave i post-punk scenom Velike Britanije i Amerike, no autorska poetika Trobecovih krušnih peći i Brujača jedan je od tih glazbenih divova prošlosti čijih je stopa i danas vidljiv trag.

Beskompromisni, avangardni, provokativni, bučni i divlji u nastupu, svijetlili su svom kreativnom snagom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, a istraživački plamen ovih glazbenih pionira sačuvao se i danas. Nukleus oba sastava, i tada i danas čini Mario Barišin, koji nam je ususret zajedničkoj svirci restauriranih gorostasa rock scene u Vintage Industrial Baru, u četvrtak 12. travnja, otkrio misao-dvije o duhovima prošlosti i kriku budućnosti Brujača i Trobecovih krušnih peći.

Kraj prošle godine obilježila je objava vašeg albuma „Ladanje“ koji na neki način predstavlja kroniku vašeg bivanja i stvaranja na sceni više od četvrt stoljeća. Od pojedinih, prvih pjesama koje su Brujači napravili i koje su sada prvi puta albumski zaživjele, preko ranije objavljenih singlova, do nekih novih momenata koji danas čine zvučnu sliku benda, koliko je kompleksno bilo povezati ih u jednu cjelinu?

Pjesme na albumu su žanrovski i stilski različite, poput singlova,(koji nisu na ploči),  međutim, uspjeli smo ih povezati na način da svaka pjesma ima i dalje svoj karakter i samosvojnost, a zajedno čine cjelinu. To smo napravili  tako da smo pri produkciji ploče bili otvoreni za nove ideje i pristupe koje smo isprobavali dok ne bi bili zadovoljni. Dosta zahtjevno, ali i izazovno.

Prilikom predstavljanja albuma rečeno je da „Ladanje“ na ironičan i nadrealističan način predstavlja toliko željeni bijeg od urbane velegradske stvarnosti i raznih životnih klišeja. Koja se premisa krije iza lirične i glazbene slike albuma?

Brujači su oduvijek na svoj, drugačiji način gledali i komentirali svijet oko sebe, pa tako čine i na svom novom albumu.

S kojim ste se izazovima nosili prilikom realizacije ovog albuma? Zasigurno se u tom kreativnom procesu u studiju uz Mihaela Belea našlo zanimljivih i pamtljivih trenutaka?

Mihael je bio kao član banda. Puno neočekivanih i inventivnih rješenja koje je predlagao, smo koristili u produkciji ove ploče. Počev od samog snimanja, gdje smo koristili njegova hand made pojačala.

Uvijek se ističe činjenica da je na tom stvaralačkom putovanju najveći izazov pronaći prave ljude da rade na albumu. Nije tajna da pridajete pozornost svakom detalju u studiju pa me zanima, koji elementi po Vama čine dobru ploču?

Dobra pjesma. Aranžman, način snimanja, i konačno produkcija kojom se može puno dobiti, izvući i naglasiti ono bitno u pjesmi.

Brujači

S obzirom da ste u samom startu izričaj temeljili na dva basa, koliko se promijenio prepoznatljiv zvuk „starih“ Brujača dolaskom Franje Glušca i Viktora Krasnića u bend s obzirom da sada u zvučnom kolažu naizmjenično preuzimate instrumentalnu dominaciju u pjesmama?

Brujači u ovoj postavi sviraju dugo. I Viktor i Franjo svojim specifičnim i majstorskim načinom sviranja i pristupanja glazbi čine autentičan zvuk banda. Otvorenost prema raznim idejama i eksperimentima su zajednička poveznica zvuka nekada i sada.

Nakon prvog gašenja glazbene mašinerije Trobecovih krušnih peći, izjavili ste da vas je poriv za stvaranjem vukao naprijed pa su tim slijedom, katalizirajući se kroz komunikaciju s drugim prijateljima glazbenicima, i nastali Brujači.

Na neki način oni su postali sinonim za glazbena eksperimentiranja, od kombinacije bas-bas-bubanj do korištenja samplera i loopova na pozornici… Da li i danas osjećate da vas vuku ti isti istraživački porivi?

Stvaranje glazbe je uvijek istraživanje i to je ono što najviše veseli i inspirira. Svaka glazbena ideja ili pjesma se može napraviti na puno različitih načina.

Brujači slove za iskusni bend koji zna kanalizirati svoje uzore, ali isto tako posjeduje neki svoj pečat i originalnost. Koje su glazbene pojave usmjeravale vaš kreativni put?

I Franjo i Viktor i ja imamo neke svoje glazbene ukuse koji su u mnogočemu različiti. Upravo ti, nekada i potpuno, naizgled nespojivi, utjecaji daju novu dimenziju pri stvaranju pjesama.

Novo izdanje Brujača ne nosi samo Vaš glazbeni pečat već i likovni, autor ste izvrsne naslovnice albuma. Inače se bavite i likovnom umjetnošću? Je li vaše dugogodišnje prijateljstvo s Davorom Gobcem imalo malo utjecaja na to? Ipak ste bili među prvima koji su pratili njegov slikarski put od samih početaka…

Pa ne, Davor Gobac se nekoliko desetljeća bavi slikarstvom. Ima i samostalne izložbe. Ja radim i oslikavam predmete od keramike. Nekako sam u jednom trenutku osjetio poriv i počeo raditi i slike i prirodno mi je bilo da napravim ilustraciju za omot.

Što smatrate najvećim, najponosnijim trenutkom svog glazbenog putovanja?

Lijepo ste rekli, glazbeno putovanje. To je ono što čini pravo zadovoljstvo, kao jedna cjelina.

Jedna od Vaših velikih želja je bila i da TKP i Brujači jednog dana nastupaju zajedno. Ta želja vam se realizirala pa ćemo tako oba benda imati priliku poslušati u četvrtak u Vintage Industrial Baru. S obzirom da djelujete i u jednom i u drugom sastavu, koliko se vaša glazbena stremljenja preklapaju u tom djelovanju?

Ne preklapaju se nimalo. Različitost i autentičnost koje ovi bandovi posjeduju je inspirativna.

Trobecove krušne peći, foto: Sebastijan Iskra/Arhiva banda

Epizoda Viva Glorio nešto je što isto ne smijemo zaboraviti. Što je značila za vas kao glazbenike?

Način na koji je Any Gill (Gang of Four) pristupio snimanju pojedinih instrumenata je bilo za mene potpuno novo iskustvo, shvatio sam kako se takvim pristupom može dobiti puno više mogućnosti u daljnjem procesu miksanja i produkcije albuma.

Uskrsnuće TKP također je dočekano s oduševljenjem, kao i prošlogodišnje vinilno izdanje „Ether“ koje je ovjekovječilo splitski nastup od prije tri godine. Da li smatrate da je prepoznatljiva poetika TKP koja se smatrala avangardnom u ’80-ima aktualna i danas?

Rekao bih da je sada aktualnija nego ikada.

Slažete li se s konstatacijom da su TKP bili najekstremniji predstavnici zagrebačke rock povijesti?

Zanimljiva konstatacija. Pogotovo u povijesnom kontekstu. TKP rade i djeluju sada.

Nesumnjivo je da TKP i Brujači danas imaju kultni status na sceni. Mislite li da biste konačno mogli dočekati i tržišno priznanje za sve što su sadašnji i bivši članovi ovih bendova učinili za alternativni rock ovih prostora?

Ne bavimo se očekivanjem. Tržišno priznanje dolazi kao rezultat rada.

Koja je vizija pred ovim glazbenim sastavima? Nastavljate ovaj tempo koncertnih aktivnosti ili bismo mogli očekivati neke novosti od strane TKP?

Koncertne aktivnosti se zahuktavaju, radimo nove pjesme, neke ćemo izvesti na koncertu u Zagrebu (TKP), Brujači sviraju dva dana poslije, u subotu, u Puli…

(Emanuela Tomino/Mixer.hr)