Psiholog Bojan Klapčić autor je „Osnažionice uma“, integralnog sustava uputa i vježbi mentalnog treninga i suosjećajne samopomoći s više od 220 vježbi za postizanje sveobuhvatne svjesnosti (osviještenosti, mindfulnessa), psihoizdržljivosti (otpornosti, rezilijentnosti) i života vrijednog življenja (smislenosti). U nastavku govori o suočavanju s psihološkim izazovima COVID-19 pandemije.

Prošlo je samo 10 dana od 16. ožujka, posljednjeg dana u kojem smo uživali socijalne ugode druženja, da bi uskoro postalo jasno da tu blagodat nećemo uživati sljedećih tjedana, a možda ni mjeseci. Stjecajem okolnosti, nakon tog petka, 13. ožujka, saznali smo koliko smo socijalna bića, koliko nam je važno mentalno zdravlje i posebice psihološka otpornost, u životu koji je toliko krhak, na što nas je upozorio i nedavni potres u Zagrebu.

Mnoge su preporuke stručnjaka, psihologa i psihijatara objavljene u posljednjih deset dana, kako ostati normalan u vrlo promjenjivom svijetu koji nas okružuje. Mogu se sažeti u nekoliko jednostavnih uputa. 

Ovih sedam preporuka za smiren život u nemirnim vremenima primjenjuj cijelo vrijeme. U tegobnim vremenima kada smo svi ranjivi, olakšaj patnju sebi i drugima:

1. Normaliziraj što prije.

Prihvati nenormalne okolnosti kao novu normalu, neizvjesnog trajanja. Što prije to učiniš bit će ti lakše organizirati život. Negiranje „neće se ništa bitno promijeniti“ i intelektualizacija kroz beskrajno raspravljanje o uzrocima i posljedicama i traženje krivaca neće pomoći. Sav fokus usmjeri na ponašanja kojima aktivno pomažeš sebi i drugima u konkretnim aktivnostima: prehrana, održavanje higijene, briga o kućnim ljubimcima, pomoć starijima, pričanje priča djeci ili igra s njima… sam nastavi niz.

2. Ritualiziraj sve što možeš.

U teškim vremenima rituali daju osjećaj predvidljivosti i smanjuju strahove, a isto je i u „običnim“ vremenima: vjenčanja, krštenja i sprovodi, fešte, koncerti i sportska natjecanja, izlasci… rituali su koji, osim osnovne namjene, služe i suočavanju sa strahovima. Organiziraj dan tako da je svima u kući predvidljiv, aktivnostima kao što su zajednički obroci, zajedničko planiranje, zajedničke igre ili zabava, odlazak u kupovinu, održavanje higijene tijela i stanovanja, izlasci na svježi zrak, slušanje glazbe (u neko vrijeme za sebe ili za druge).

Ugledni psiholog poručuje: “SLUŠAJTE GLAZBU”!

3. Suosjećaj sa drugima i sa sobom.

Pomaži drugima, koji slabije podnose neizvjesnosti, to se posebno odnosi na djecu i starije. Ako se bližnji rasplače, zagrli ga. Razgovaraj o tome kako se osjeća, što ga je preplašilo ili rastužilo, pokušaj razumjeti njegovu / njenu točku gledišta. Budi tolerantniji u odnosu na druge i njihove ispade strahova, tuge, ljutnje… ne ograničavaj ih u tome. Suosjećanje prema sebi uključuje tri stvari. Prva je spremnost da promatraš svoje misli i osjećaje takvima kakvi jesu bez grčevitih pokušaja da ih poričeš, promijeniš ili ignoriraš. Na taj način održavaš nadanje da uvijek možeš ponovo uspostaviti ravnotežu i pozitivnu motivaciju, ako svoja negativna iskustva prihvatiš kao sastavni dio ljudske borbe s životom, prihvatiš da su trenutna i neprestance se izmjenjuju s pozitivnim iskustvima. Drugo je dobrostivost prema sebi koje se izražava kroz opraštanje samom sebi onda kada ne uspijevaš ispuniti vlastita očekivanja umjesto da kritiziraš samog sebe, uviđaš da su nesavršenost, neuspjeh, bolni sadržaji i teškoće neizbježni u životu. I treće, svjesnost o zajedničkoj ljudskosti je protivna duboko iskrivljenom osjećaju izoliranosti ljudi jednih od drugih, uviđanje da je nesavršenost stanje koje dijeliš sa svakim ljudskim bićem. Uviđaš da smo svi mi savršeni u svojoj nesavršenosti, pa onda manje osuđuješ sebe i predbacuješ si. A kada si u suosjećanju prema sebi, isto se odnosiš i prema drugima.

4. Informiraj se u malim obrocima.

Slušaj objave kriznog stožera dva puta dnevno, umjesto beskonačnog broja puta iz različitih izvora (radio, TV, FB, portali). Odvoji “vrijeme za briganje“ u kojem ćeš se usredotočiti na svoje strahove, u svo ostalo vrijeme fokus je na obavezama i aktivnostima. Odvoji vrijeme i za sebe, kada ćeš se informirati o drugima, bližnjima i poznanicima, povezuj se s njima svo vrijeme, u malim obrocima.

5. Humoriziraj maksimalno.

Imaj u vidu da sve na kraju dobro završi i ako je trenutačno loše, znači da nije kraj. Pomaži si na tom putu prema sretnom završetku tako da dijeliš s drugima smiješne objave, gifove, dosjetke, viceve. Ništa nije tako loše da ne bi moglo biti još gore, barem u karikaturi.

6. Sačuvaj fizičko zdravlje: prehrana i tjelovježba, makar obična šetnja, održavanje higijene, provjetravanje, dovoljno sna…

Posebno u kriznim vremenima vrijedi izreka “zdrav duh u zdravom tijelu“. Smanji otrove koje unosiš (duhan, šećer, alkohol…), unosi što više voća i povrća i obične vode. Pomaži drugima da održe zdrav život.

7. Zatraži stručnu pomoć, osjetiš li da ti je ugroženo mentalno zdravlje.

Telefoni za psihološku pomoć povodom COVID-19 dostupni su 0-24 u svim hrvatskim županijama i na njima psiholozi pomažu svojim sugrađanima: djeci odraslima i starijima. Mali razgovor može učiniti veliku razliku kako se osjećaš. Zajedno s tobom stručnjaci će se potruditi pronaći odgovarajuće načine za suočavanje s nevoljama s kojima smo suočeni.