Let u galaksiju K-Popa – osvrt na “Najveću K-Pop enciklopediju na svijetu”

Osvrt na "Najveću K-Pop enciklopediju na svijetu" Velimira Grgića

Let u galaksiju K-Popa

Piše: Zlatko Gall

„Udobno ste se smjestili i upalili sve motore pa nestali u prostranstvima jednog novog svemira, pokušavajući se odlučiti gdje točno sletjeti. Sve izgleda tako poznato, a opet i potpuno novo u isto vrijeme. Planeti kolaža na kojima komadići autohtone korejske kulture tulumare sa svim elementima zapadne pop glazbe 20. stoljeća. Asteroidi prepuni ruda: hip hop, R&B, pop, trap, dance, koji se sudaraju u kozmičkom vrtlogu, stvarajući posve nove spojeve. Amalgame koji K-Pop čine – K-Popom…“

Ovim riječima započinje „Najveća K-Pop enciklopedija na svijetu“ koja, za divno čudo, nije prijevod već domaći rad Velimira Grgića i novi izdavački poduhvat Nevena Kepeskog i njegove izdavačke kuće MB Books. Prije nego li mi je Neven pred koji mjesec kazao da Grgić radi na enciklopediji K-Popa, blage veze nisam imao da taj globalni glazbeni fenomen uopće i postoji. Nisam bio jedini jer, za reći pravo, teško da je itko stariji od osamnaest svjestan da se s korijenima u devedesetima u novom mileniju u Južnoj Koreji zakuhao novi pop žanr iliti čudesna mješavina krhotina korejske kulture te zapadnjačkog popa, rocka, reggaea, dub-stepa, hip hopa, klasične glazbe, (čak i) countryja, jazza, gospela…ali i vizuala pozajmljenih iz video igrica ili pak tinejdžerskih filmskih blockbustera poput „Igre gladi“  

Za sve fanove K-Popa – a i kod nas ih je golem broj – ili pak ljubopitljive potpune nevježe (poput mene) Grgićeva enciklopedija je esencijalno štivo. Zapravo, detaljan, duhovito napisan i originalno složen vodič za novu glazbenu galaksiju; za žanr koji se i teorijom i praksom otima svemu što je bilo poznato i udomaćeno u globalnom glazbenom biznisu.  

Neke stvari su naravno ipak poznate od ranije. Zapadnjački glazbeni utjecaji su, dakako – baš kao i u slučaju japanskog rockabillyja, rocka, punka i novog vala ili pak anima kao odgovora na Disneyeve animirane filmove – stigli s američkim trupama stacioniranim u Koreji. No pravi proplamsaj korejske popularne kulture i korijeni K-Popa datiraju u rane devedesete kad se javljaju prvi domaći boy bandovi po uzoru na Boyz II Men ili New Kids on the Block te, zahvaljujući nastupima na televiziji stječu golemu popularnost.  

Nakon tog pionirskog prvog vala u novom mileniju K-Pop se širi izvan Južne Koreje (TVXQ i BoA predvode generaciju K-pop zvijezda koje osvajaju Japan) da bi u slijedećem desetljeću eksplodirao i doslovno pokorio svijet. Kao globalni glazbeni proizvod i fenomen za novo doba kojem su „novi mediji“ poput interneta donijeli višemilijunske preglede video klipova, globalne megaselere, prepune dvorane, arene i stadione te fanatičnu novu tinejdžersku publiku.  Slučajno? Ne već, kako precizno dijagnosticira Grgić „kao dio takozvanog korejskog vala (Hallyu), državno potpomognute, planirane i organizirane invazije nacionalnih popkulturnih proizvoda“. Rezultat je – fenomen! Jer kako drugačije nazvati glazbu koja je milijune tinejdžera na svim kontinentima „privela“ korejskom jeziku kao novoj generacijskoj „lingua franca“ te pretumbala i ponovo spojila ama baš svaki segment glazbenog iskaza, pojavnosti i promotivnih kanala u novu leguru i, što je posebno značajno, u novu lukrativnu formu. Uostalom, kako to u uvodu piše Grgić, „Kratice, skrivena značenja i stage imena, jedinstvene „pozicije“ koje imaju članovi i članice grupa, sustav njihova nastanka, koncepti i vizuali koji se mijenjaju svakim comebackom, fanatični i organizirani obožavatelji te korporativni sustav velikih uloga, golemih rizika i astronomskih zarada čine K-Pop jedinstvenim fenomenom, glazbenom i medijskom pričom koja je probila terarij egzotike i počela puniti stadione na Zapadu“. Slučajno? Nipošto jer „K-Pop je ustrojen strogo hijerarhijski i potpuno vojnički. Ispod sveg tog blještavila šminke i plastičnih operacija, veselih boja, originalnih koreografija, koncepata i stilova hi-tek futurizma modernih korejskih pop amalgama krije se do najsitnijeg detalja organizirani „vojno“-industrijski pogon proizvodnje, lansiranja i održavanja idola…“.

Ako ste nekoć mislili da su najmlađi članovi obitelji Jackson poput Marlona i Michaela bili barem dijelom „proizvod“ autokratskog patera familae ili čak zlostavljača Joea Jacksona, u usporedbi s „proizvodnjom“ zvijezda K-Popa on djeluje kao Marry Poppins uspoređena sa sadističkim narednikom za obuku američkih specijalaca. Većina potencijalnih zvijezda K-Popa u „trening“ naime ulazi s jedanaest godina uz program tako vraški sličan drilu sportaša iz SSSR-a ili Istočne Njemačke. I od najranijih dana pripreman za uspjeh. Zar je onda baš čudno da je nakon što je Psy sa spotom za “Gangham Style“ – koji je na YouTubeu prvi imao više od milijardu pregleda – svaki od K-Pop hitova bio pravi globalni viralni hit, da su BTS 2017. osvojili Billboard Music Award a iduće godine zasjeli na vrhu Billboardove Top 200 a kasnije pred milijun fanova svirali na newyorškom Times Squareu za najpoznatiji doček Nove godine na svijetu…

Grgićeva „Najveća K-Pop enciklopedija na svijetu“ odgovorit će i najupućenijim fanovima K-Popa na pitanja koja im mogu pasti na um dok slušaju/gledaju na webu svoje omiljene zvijezde. Nudeći i baš svim vrstama čitatelja i precizne analize negdašnje supkulture a danas globalnog mainstream fenomena i hrpu trivija koje čine tako začudnim i tako prokleto ovodobnim fenomen K-Popa.